Građani Islanda odbili su na referendumu prijedlog da se ponovo otvore pregovori o članstvu te zemlje u Evropskoj uniji, pošto je protiv te opcije bilo više od 52 odsto birača, čime je zaustavljena mogućnost da Island postane 28. članica EU.
ADVERTISEMENT
Prema izvještaju islandskog javnog servisa RUV, prebrojavanje glasova završeno je u svim izbornim jedinicama osim u jugozapadnoj, ali bi za promjenu konačnog ishoda bile potrebne velike promjene rezultata u toj oblasti.
Proevropska opcija pobijedila je samo u Rejkjaviku, sa oko 56 odsto glasova, ali manjom razlikom nego što su ankete očekivale. U predgrađima prijestonice i drugim dijelovima zemlje većina birača odbila je ponovno otvaranje vrata pregovorima sa Briselom.
Referendum je održan u subotu, a pitanje se odnosilo na nastavak pregovora o pristupanju EU, koji su obustavljeni prije više od decenije.
Pozitivan rezultat ne bi automatski značio članstvo Islanda u EU, već samo početak procesa pregovora o uslovima eventualnog pristupanja.
Iako su ankete mjesecima davale prednost pristalicama približavanja EU, odnos snaga promijenio se u završnici kampanje. Raspravu su obilježila pitanja životnog standarda, nacionalnog suvereniteta i zaštite ribolovnih područja, dok je posljednje istraživanje javnog mnjenja, objavljeno u petak, prvi put pokazalo prednost protivnika ponovnog otvaranja pregovora.
Vlada lijevog centra, koju predvodi socijaldemokratska premijerka Kristrún Frostadóttir, prvobitno je namjeravala da referendum održi 2027. godine, ali je plan ubrzan zbog prijetnji američkog predsjednika Donalda Trumpa u vezi sa Grenlandom, koji se nalazi oko 300 kilometara od Islanda.
Island je dio šengenskog prostora i, zajedno sa Norveškom i Lihtenštajnom, Evropskog ekonomskog prostora, što mu omogućava pun pristup jedinstvenom tržištu EU.
Istovremeno, Island je obavezan da primjenjuje veliki dio evropskog zakonodavstva, iako nema pravo glasa u njegovom donošenju.