ADVERTISEMENT

Snimci dronom koje je objavila Španska civilna garda prikazuju razorni šumski požar koji gori u području Cinco Villas u provinciji Zaragoza.

Snimci iz zraka prikazuju plamen i dim koji se šire po pogođenom području.

U najvećem šumskom požaru u Španiji ove godine izgorjelo je blizu 12.000 hektara u sjeveroistočnoj provinciji Zaragoza, prisiljavajući na evakuaciju više od 1.100 ljudi dok vatrogasci nastavljaju borbu s požarom, prema izvještaju španskog javnog emitera RTVE u petak.

Vlasti su saopćile da je požar, koji je izbio u srijedu u regiji Cinco Villas, ostao "prilično aktivan", sa značajnim širenjem preko noći do petka.

Prisilio je na evakuaciju pet općina u Zaragozi i jedne u susjednoj regiji Navarra.

Požar se proširio na perimetar od otprilike 60 kilometara, dok je nekoliko puteva ostalo zatvoreno. Blizu 400 kopnenih vojnika i 19 aviona raspoređeno je u borbu protiv požara u četvrtak, a vatrogasci su se tokom noći fokusirali na zaštitu kuća u Uncastillu.

Drugdje, šumski požar u La Mierli u sjevernoj provinciji Guadalajara također je ostao aktivan nakon što je izgorjelo skoro 900 hektara, što je dovelo do evakuacije i mjera zatvaranja u obližnjim zajednicama.

Regionalna vlada zatražila je raspoređivanje španske Vojne jedinice za hitne slučajeve, koja je poslala 100 ljudi da pomognu u operacijama gašenja požara.

Treći šumski požar u blizini Lozoyuele, sjeverno od Madrida, napredovao je povoljno, ali nije ostao ni pod kontrolom ni u potpunosti obuzdan, prema hitnim službama. U požaru je izgorjelo skoro 70 hektara.

Vlasti su saopćile da su dijelovi regije Cinco Villas ostali pod blokadom, dok su dvije ceste u tom području ostale zatvorene.

Civilna garda uhapsila je muškarca osumnjičenog za podmetanje požara u regiji Madrida, a regionalna vlada je saopćila da će se pridružiti pravnom postupku kao građanska stranka.

Visoke temperature, jaki vjetrovi, niska vlažnost i bujna vegetacija nakon kišnog proljeća navodno su doprinijeli širenju požara.

Stručnjaci također navode klimatske promjene i napuštanje ruralnih područja kao faktore koji povećavaju rizik od šumskih požara.

U Francuskoj rijeke presušuju

Višesedmični toplotni talasi i nedostatak padavina doveli su do naglog pada vodostaja rijeka širom Francuske, dok je nivo podzemnih voda smanjen u čak 93 posto nalazišta. Zbog sve ozbiljnije suše vlasti su uvele djelimična ili potpuna ograničenja potrošnje vode u gotovo cijeloj zemlji.

Iako su u Francuskoj od maja bila tri odvojena toplotna talasa, najtopliji juni u historiji zemlje bio je sa prosječnom temperaturom od 22,7 stepeni. Nedostatak padavina u ovom periodu u zemlji, sve izraženija suša i ekstremne temperature negativno su uticali na rijeke i podzemne vode.

Uočeno je da su vodostaji u rijekama Esteron i Var, koje prolaze kroz zelene šumske površine na jugu Francuske, značajno opali.

Pijesak i kamenje postali su vidljiviji u područjima gdje se voda povukla. Smanjen je i vodostaj rijeke Loire, koja je najduža rijeka u zemlji sa dužinom od oko 1.000 kilometara.

Ovako izgleda najduža rijeka u Francuskoj (Izvor: AA)

Na slikama rijeke Loire koje su se pojavile u lokalnim medijima početkom ovog mjeseca, vidi se da je pijesak ispod rijeke postao vidljiv zbog ozbiljnog pada vodostaja. Hidrometrijski podaci dobijeni sa stanice za praćenje u gradu Montjean-sur-Loire, gdje teče rijeka, otkrili su neuobičajene uslove suše za 13. juli, javio je javni emiter Franceinfo.

U saopćenju Biroa za geološka i rudarska istraživanja Francuske od 7. jula, napominje se da se stanje podzemnih voda pogoršalo zbog povećanja potražnje za vodom građana i nedostatka padavina u zemlji. U saopćenju se navodi da je nivo vode smanjen u 93 posto podzemnih voda i ispod normalnog u 54 posto, a navedeno je da je do smanjenja nivoa podzemnih voda došlo zbog nedostatka padavina u zemlji od maja, sve izraženije suše i visokih temperatura koje su zabilježene u junu.

U govoru na sastanku Ministarstva za krizne situacije 15. jula, francuska ministrica za ekološku transformaciju Monique Barbut istakla je da Francuska prolazi kroz izvanredan i izuzetno zabrinjavajući period suše. Barbut je navela da postoje djelimične ili potpune restrikcije u korištenju vode u 99 provincija, te istakla da ova situacija pokriva cijelo kopno Francuske.

Navodeći da su 43 od ovih pokrajina na "kriznom" nivou po pitanju vode, Barbut je sušu u zemlji opisala kao krajnje zabrinjavajuću, iako su padavine u proljeće bile u granicama sezonskih normi.

Vrućine Italiju bi mogle koštati 13 milijardi dolara godišnje

Ekstremne vrućine mogle bi italijansku ekonomiju koštati između šest milijardi eura (sedam milijardi dolara) i 12 milijardi eura (13,8 milijardi dolara) godišnje, što je ekvivalentno od 0,2 do 0,4 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), upozorilo je u subotu italijansko poslovno udruženje Confesercenti.

Grupa je saopćila da sve češći periodi intenzivnih vrućina povećavaju troškove energije, smanjuju produktivnost, prisiljavaju preduzeća na dodatna ulaganja i smanjuju promet u sektorima koji su najviše izloženi visokim temperaturama, objavila je italijanska novinska agencija ANSA.

"Život sa 30 do 60 dana intenzivnih vrućina svake godine može opteretiti italijansku ekonomiju za između šest i 12 milijardi eura", objavio je Confesercenti.

Procjena uključuje kombinovani uticaj veće potrošnje energije, niže produktivnosti rada, obaveznih ulaganja za prilagođavanje rastućim temperaturama i slabije potrošnje.

Predsjednik Confesercentija Nico Gronchi opisao je ekstremne vrućine kao "pravi klimatski porez" koji je postao strukturni ekonomski faktor.

"Utiče na investicije, produktivnost, potrošnju i potrošačke navike, uključujući turizam", rekao je Gronchi.

Upozorio je da se ekonomski uticaj porasta temperatura ne može riješiti isključivo od strane pojedinačnih domaćinstava i preduzeća.

"To je izazov koji se ne može prevazići prepuštanjem problema inicijativi pojedinačnih porodica i preduzeća. Potrebne su strukturne intervencije", rekao je.

Prognoza vremena

Toplotni val koji je posljednjih sedmica zahvatio veliki dio Evrope neće završiti istovremeno na cijelom kontinentu. Meteorološki modeli pokazuju da će se vremenski uslovi postepeno mijenjati, ali će u pojedinim dijelovima južne Evrope vrlo visoke temperature potrajati i naredne sedmice.

Prema aktuelnim prognozama:

Zapadna i srednja Evropa (Francuska, Njemačka, Belgija, Nizozemska) trebale bi osjetiti postepeno osvježenje tokom narednih nekoliko dana, uz dolazak hladnijeg zraka i lokalnih pljuskova.

Južna Evropa (Španija, Italija, Grčka i dijelovi Balkana) zadržat će vrlo toplo vrijeme duže, a temperature će u mnogim područjima i dalje prelaziti 35 °C, ponegdje i 40 °C.

Meteorolozi upozoravaju da, iako će pojedini toplotni val oslabiti, postoji mogućnost da se tokom druge polovine ljeta razviju novi periodi ekstremnih vrućina, što je posljedica dugotrajnih stabilnih anticiklona i zagrijanog Sredozemnog mora.