Sistem je počeo odvraćati ljude od odmora u Evropi, a garancije da ćete stići na let više ne postoje - čak i ako dođete četiri sata ranije. Ovim dramatičnim upozorenjem Mirko Bauk, predsjednik Upravnog odbora ATIS-a i vazduhoplovni novinar Aleksa Španjević opisuju kolaps na granicama Evropske unije izazvan uvođenjem EES biometrijskog sistema. Dok putnici bespomoćno gledaju kako njihovi avioni poleću poluprazni jer su oni "zarobljeni" na skeniranju otisaka, aviokompanije su povukle radikalan potez: uputile su hitan zahtjev Briselu da se sistem potpuno suspenduje.
ADVERTISEMENT
Bauk ističe da je sistem koji je najavljivan kao olakšica zapravo postao glavni kamen spoticanja na evropskim granicama. On objašnjava da se period prelaska granice značajno povećao, što direktno utiče na operativnost saobraćaja.
"Dobili smo kontraefekat gdje su gužve postale tolike da ljudi masovno kasne na avione, a na velikim aerodromima se gube ključne konekcije. Sada se stvara ogroman pritisak na aviokompanije, a situacija je neregulisana. Postavlja se pitanje ko je kriv - kompanija koja nije sačekala ili putnik koji se nije pojavio jer je tri sata stajao u redu“, navodi Bauk.
On smatra da je zahtjev za suspenzijom ili odlaganjem sistema za jesen potpuno opravdan kako bi se izbjegao potpuni kolaps tokom ljeta.
Vazduhoplovni novinar Aleksa Španjević potvrđuje da je uvođenje ovakvih procedura u jeku sezone bio rizičan potez. On naglašava da je iluzorno očekivati uštede vremena dok se sprovode kompleksne radnje poput skeniranja otisaka prstiju i fotografisanja.
"Meni je jako žao što su uveli ovaj sistem u ovom trenutku, jer se pokazalo da on prosto nije efikasan. Rezultati su višesatna čekanja i propušteni letovi baš u periodu kada ljudi idu na zaslužene odmore. Juli, avgust i septembar su najprometniji mjeseci za evropske aerodrome, pa tajming za testiranje novog sistema nikada nije mogao biti gori", ocjenjuje Španjević.
Ko snosi troškove štete?
Jedno od ključnih pitanja koje muči putnike jeste ko je odgovoran kada se let propusti zbog graničnih procedura. Španjević pojašnjava da aviokompanije, u principu, nisu dužne čekati putnike, niti im besplatno obezbijediti nove karte u ovakvim slučajevima.
"Aviokompanija može reći da se niste pojavili i avion ide dalje. One su u ljetnim mjesecima ograničene takozvanim slotovima - tačno određenim vremenima polijetanja. Ako bi se na putnike čekalo sat vremena, kompanija gubi svoj termin i stvara se lančana reakcija kašnjenja. Najveću štetu, nažalost, trpe sami putnici, jer kompanije nemaju obavezu da ih besplatno rebukiraju zbog problema na graničnom punktu", ističe Španjević, dodajući da sistem dodatno usporava i to što tehnologija često zakazuje.
Bauk se nadovezuje na problem pripremljenosti samih aerodroma, napominjući da tehnologija nije opravdala očekivanja, ali da je i ljudski faktor zakazao. On smatra da je srž problema u tome što se pokušalo raditi sa istim brojem službenika kao i prije godinu dana, uprkos komplikovanijim procedurama.
"Sistem nije pokazao najbolje rezultate. Dok postavite otiske, dok se namjesti kamera, prođe mnogo više vremena nego ranije kada ste samo predavali pasoše. U Italiji su, recimo, uveli automate, ali to tek traje 'sačuvaj Bože' - čovjek koji ne zna jezik mora odgovarati na brojna pitanja prije nego što uopšte dođe do skeniranja. Napravljena je velika greška u procjeni", jasan je Bauk.
Turisti mijenjaju rute: Turska i Egipat ispred Evrope
Zbog administrativnih prepreka, turističke navike građana Srbije počele su se mijenjati. Bauk, koji je i vlasnik turističke agencije, primjećuje da jedan dio putnika svjesno izbjegava zemlje Evropske unije kako bi izbjegao maltretiranje na granicama.
"Srećom, u našoj sezoni i na čarter letovima prema Turskoj, Egiptu ili Tunisu nemamo takvih slučajeva jer te procedure tamo ne postoje. Međutim, za destinacije poput Sicilije ili Majorke, gdje su gužve na velikim aerodromima ogromne, ljudi postaju rezervisani. Imali smo situaciju u martu i aprilu gdje su informacije o novim sistemima bukvalno odbijale klijente od Evrope", navodi predsjednik upravnog odbora ATIS-a.
On takođe izražava sumnju u skoro uvođenje ETIAS sistema, koji je planiran za kraj godine. Bauk vjeruje da Evropska unija trenutno nije spremna za novi nivo birokratije:
"Uz ovakav pritisak i lošu pripremu, mislim da ETIAS neće biti uveden u skorije vrijeme. Moraju biti svjesni da je promet ljudi u porastu i da sistem mora biti popravljen prije nego što postane trajan".
Ima li nade za suspenziju?
Iako je situacija trenutno haotična, sagovornici vjeruju da će glas struke uroditi plodom. Španjević smatra da je pod trenutnim pritiskom realno očekivati da čelnici Evropske unije odluče suspendovati sistem bar do septembra.
"Mislim da će pritisci uroditi plodom jer svi gube - i aerodromi, i kompanije, i putnici. Međutim, nije dovoljno samo odložiti sistem, već ga je potrebno suštinski popraviti. Neophodan je veći broj kioska, više ljudstva na punktovima i bolja pouzdanost same tehnologije kako se naredne sezone ne bismo suočavali sa istim scenariom", zaključuje Španjević.
Dok Brisel vaga između bezbjednosnih protokola i funkcionalnosti turizma, putnicima ostaje savjet da na aerodrome dolaze i do četiri sata ranije, mada, kako stručnjaci upozoravaju, u trenutnim okolnostima ni to više nije apsolutna garancija da će se ukrcati na svoj let.