Agencija Evropske unije za droge (EUDA) objavila je dvije publikacije koje upozoravaju na sve veće društvene i okolišne posljedice tržišta droga, s posebnim naglaskom na regrutovanje mladih u kriminalne mreže i negativan utjecaj proizvodnje i trgovine kokainom na okoliš.
ADVERTISEMENT
Prva publikacija, pod nazivom „Rješavanje problema uključivanja mladih u kriminalne mreže povezane s drogama“, izrađena je u okviru projekta Safe Futures, koji predvodi Istraživački tim za politiku, programe i praksu pri Univerzitetu u Limericku. Publikacija se zasniva na analizi 22 izvora, uključujući deset naučnih radova i 12 izvora iz tzv. sive literature.
Međunarodni pregled naučnih i stručnih izvora pokazuje da je uključivanje mladih u kriminalne mreže složen proces na koji utiču individualne ranjivosti, poput trauma, problema s mentalnim zdravljem i zloupotrebe psihoaktivnih supstanci, ali i utjecaj vršnjaka, porodice te širi društveni faktori kao što su siromaštvo, nasilje u zajednici i slaba društvena kontrola.
Autori upozoravaju da kriminalne mreže sve češće koriste društvene mreže, šifrovane aplikacije i platforme za videoigre kako bi pronašle i vrbovale maloljetnike. Pri tome koriste metode poput „gamifikacije“, odnosno predstavljanja kriminalnih aktivnosti kao izazova ili misija, kao i emocionalno pridobijanje mladih kako bi kod njih razvili osjećaj pripadnosti grupi.
Pregledom je identifikovano osam područja intervencija koja pokazuju potencijal za sprečavanje uključivanja mladih u kriminalne mreže. Među njima su porodični programi, školske inicijative s naglaskom na mentorstvo, intervencije u zajednici koje jačaju otpornost lokalnih sredina, mjere digitalne sigurnosti i prevencije internetskog vrbovanja, programi zapošljavanja koji mladima nude alternativu ilegalnoj ekonomiji, kao i pravovremeno uključivanje mladih u sisteme podrške.
Posebno se naglašava važnost iskorištavanja takozvanih „pogodnih trenutaka“, odnosno perioda kada mladi dolaze u kontakt sa socijalnim, obrazovnim ili pravosudnim sistemom i spremniji su prihvatiti pomoć. Autori zaključuju da su najefikasniji pristupi oni koji istovremeno djeluju na individualnom, porodičnom, školskom i društvenom nivou, uz međusektorsku saradnju i prilagođavanje intervencija potrebama lokalne zajednice.
Iako su dokazi o efikasnosti pojedinih intervencija još uvijek ograničeni, pregled pokazuje da se razvija sve snažnija baza znanja koja može poslužiti kao temelj za kreiranje politika i programa usmjerenih na sprečavanje uključivanja mladih u kriminalne mreže povezane s drogama.
Druga publikacija, „Kokain i okoliš: izgradnja temelja za mjerenje utjecaja“, prva je međunarodna ciljana analiza javnih politika koju je EUDA izradila u okviru svojih geostrateških aktivnosti. Nastala je u saradnji s peruanskom Nacionalnom komisijom za razvoj i život bez droga (DEVIDA), a zasniva se na analizi 72 izvora, 42 intervjua s ključnim akterima, dvije fokus grupe s 20 učesnika te internetskoj anketi provedenoj među 25 ispitanika.
Izvještaj analizira okolišne posljedice proizvodnje i trgovine kokainom te upozorava da se štetni učinci ne svode samo na krčenje šuma, već uključuju i zagađenje vode, zemljišta i zraka te gubitak biodiverziteta duž cijelog lanca snabdijevanja – od uzgoja biljke koke do proizvodnje, krijumčarenja i krajnje potrošnje kokaina.
Navodi se da se tokom prerade koke koriste velike količine hemikalija, među kojima su sumporna i hlorovodonična kiselina, kerozin i benzin, čije nekontrolisano ispuštanje može ozbiljno ugroziti okoliš. Istovremeno, mjerenje tih posljedica otežavaju prikrivena priroda ilegalnog tržišta droga, nedostatak početnih podataka i sigurnosni rizici za istraživače na terenu.
Autori stoga predlažu sistemski pristup praćenju koji bi objedinio satelitske snimke i analizu podataka prikupljenih dronovima, laboratorijska ispitivanja uzoraka tla, vode i zraka te kvalitativna istraživanja poput intervjua i etnografskih studija. Kao primjer dobre prakse navode Peru, gdje Nacionalna komisija za razvoj i život bez droga i Ured Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC) već godinama prate površine pod uzgojem koke, dok je sistemsko praćenje ostalih okolišnih posljedica još uvijek ograničeno.
Izvještaj također preporučuje jačanje saradnje međunarodnih i lokalnih institucija, korištenje pokazatelja poput praćenja pojedinih životinjskih vrsta radi procjene stanja šumskih ekosistema te primjenu umjetne inteligencije u analizi velikih skupova podataka i predviđanju područja povećanog rizika.
Iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine navode da obje publikacije doprinose boljem razumijevanju društvenih i okolišnih posljedica tržišta droga te predstavljaju važnu osnovu za razvoj efikasnijih politika prevencije, javnog zdravstva, suzbijanja organizovanog kriminala i zaštite okoliša.