ADVERTISEMENT

Ako živite u Španiji, Portugalu ili Francuskoj, možda biste trebali pričekati s pranjem automobila.

Masivni oblak saharske prašine trenutno se kreće preko Mediterana i prema zapadnoj Evropi, donoseći sa sobom narandžaste zalaske sunca, maglovite horizonte i fini sloj pustinjskog pijeska koji će prekriti sve, od vjetrobranskih stakala do solarnih panela.

Prema najnovijim prognozama Službe za praćenje atmosfere Copernicus (CAMS), očekuje se da će se oblak kretati prema sjeveru u narednim danima, značajno utičući na kvalitet vazduha na Pirinejskom poluostrvu prije nego što stigne do Velike Britanije i Skandinavije.

Te čestice su podignute u vazduh iz Sahare i putovale hiljadama kilometara do Evrope. "To samo pokazuje da smo povezani preko granica i preko kontinenata sastavom atmosfere", kaže Mark Parrington, viši naučnik u CAMS-u, piše Euronews.com.

Koji su zdravstveni rizici PM10 prašine?

Iako prašina stvara spektakularne fotografije u sepia tonovima, ona također donosi tihi zdravstveni rizik. Nacionalne meteorološke službe, uključujući AEMET u Španiji, IPMA u Portugalu i Météo-France, izdale su upozorenja u vezi s degradacijom kvalitete zraka.

Primarna briga tokom saharske prašine su PM10, što znači čestice promjera manjeg od 10 mikrometara. To su relativno grube čestice, ali dovoljno male da prođu u pluća, gdje mogu iritirati disajne puteve, pogoršati astmu i utjecati na ranjive grupe poput starijih osoba i male djece.

Ako živite u evropskom gradu, vjerovatno ste više upoznati sa zagađenjem PM2.5, koje je mnogo finije i dolazi od ispušnih plinova, industrijskih procesa i sagorijevanja drveta. Budući da su čestice PM2.5 manje, mogu prodrijeti dublje u pluća, pa čak i ući u krvotok.

Dok se saharska prašina prvenstveno sastoji od većih mineralnih čestica PM10, sama koncentracija tokom ovih događaja može uzrokovati da ukupni nivo čestica znatno poraste iznad sigurnosnih granica Svjetske zdravstvene organizacije u nekim područjima.

Jesu li klimatske promjene krive za zagađenje prašinom?

Saharski događaji prašine često pune naslovnice, i iako nas podsjećaju na vruća i prašnjava okruženja, trebali bismo biti oprezni u povezivanju s zagrijavanjem planete.

Prema Parringtonu, nauka još nije utvrdila tačan stav. "Ne postoji jasna slika o tome kako dezertifikacija tačno utiče na izvor prašine", objašnjava on, misleći na širenje Sahare prema jugu, podstaknuto klimatskim promjenama i ljudskim aktivnostima.

Parrington ističe da veliki dio ove prašine potiče iz specifičnih žarišta poput Bodélé depresije u Čadu, gdje je prašina dovoljno lagana da se podigne u atmosferu pod određenim uslovima pritiska. Više temperature, suša i veće isparavanje dovode do niže vlažnosti tla, a ako se ti efekti kombinuju sa lošim upravljanjem zemljištem, to pogoduje većem broju pješčanih i pješčanih oluja.

Nadalje, postoje neke spekulacije da promjene u atmosferskoj cirkulaciji povezane s efektima klimatskih promjena mogu povećati učestalost saharskih pješčanih oluja koje stižu do Evrope.

Ipak, naučnici su oprezni u pogledu direktnog povezivanja ova dva faktora, jer nema dovoljno historijskih podataka koji bi im omogućili da prate jasan signal. "Koliko ja znam, ne postoje uvjerljive studije koje povezuju kako dezertifikacija, deforestacija i druge stvari utiču na mineralnu prašinu u atmosferi, tako da mislim da je to još uvijek prilično otvoreno pitanje", kaže Parrington za Euronews Green.

Šta možete očekivati ​​kasnije ove sedmice?

Kako se prašina kreće, stanovnici pogođenih područja mogu vidjeti čestice pomiješane s kišom, ostavljajući karakterističan mutni ostatak na površinama nakon što voda ispari.

Zdravstveni zvaničnici preporučuju da ljudi u zonama visokog uticaja izbjegavaju naporne vježbe na otvorenom dok traje magla.

Za druge, možda je vrijeme da izvade svoj najbolji fotoaparat i snime nekoliko snimaka zalaska sunca u marsovskom stilu dok prašina raspršuje večernje svjetlo u jarke narandžaste i crvene boje.

Globalna prognoza aerosola od CAMS-a, koja prikazuje događaj saharske prašine, može se vidjeti putem ovog linka.