Godišnja ocjena za osiguravajuće kompanije pokazuje da one "pogrešno razumiju" klimatske rizike.
ADVERTISEMENT
Klimatske promjene odgovorne su za više od trećine svih gubitaka povezanih s vremenskim nepogodama u posljednjih 20 godina, pokazao je novi izvještaj Insure Our Future.
Ukupno, to je procijenjenih 600 milijardi dolara (567 milijardi eura) gubitaka zbog klimatskih promjena – ogroman trošak koji osiguravatelji prenose na korisnike polica.
Malo je regija koje su bile pošteđene 2024. godine. U Velikoj Britaniji, na primjer, osigurani gubici zbog ekstremnih padavima tokom oluje Henk iznosili su 190 miliona dolara (180 miliona eura).
Procjenjuje se da su ove padavine bile četiri puta vjerovatnije zbog klimatskih promjena.
Europa je ove godine zabilježila druge najveće osigurane gubitke od poplava u historiji, prema procjenama Swiss Re Institute. Procijenjeni gubici od prirodnih katastrofa mogli bi u 2024. godini premašiti 135 milijardi dolara (128 milijardi eura).
Godišnja ocjena Insure Our Future za osiguravateljsku industriju upozorava da je potrebna hitna akcija kako bi se suočili s eskalirajućim klimatskim rizicima koji bi mogli ostaviti ranjive zajednice potpuno nezaštićene.
Rastuće emisije povećavaju gubitke
U posljednjem desetljeću gubici povezani s klimatskim promjenama porasli su s 31 posto svih gubitaka povezanih s vremenskim nepogodama na 38 posto.
Ovaj rast udjela ukupnih gubitaka pokazuje da je dekarbonizacija ključna za rješavanje rastućih troškova osiguranja, navodi se u izvještaju.
"Osiguravatelji temeljito pogrešno razumiju klimatske rizike jer ne prepoznaju kako su emisije stakleničkih plinova povećale gubitke tokom ovog stoljeća", rekao je profesor Ilan Noy, ekonomist za atribuciju klimatskih promjena s Te Herenga Waka - Victoria University of Wellington i autor najveće recenzirane studije o tome koliko klimatske promjene doprinose vremenskim ekstremima.
"Osim ako ne smanjimo emisije drastično u ovoj dekadi, klimatska šteta će rasti eksponencijalno i mogla bi preplaviti i osiguravatelje i privredu."
Osiguranje također postaje nedostupno za mnoge ranjive zajednice jer tvrtke upravljaju rastućim troškovima povećanjem premija ili čak povlačenjem pokrića iz područja visokog rizika.
"Osiguravatelji iskorištavaju nestabilnu klimu kako bi ostvarili rekordne profite, na štetu svojih klijenata i u korist svojih dioničara", kaže Ariel Le Bourdonnec, kampanjac za osiguranje i reosiguranje u Reclaim Finance, organizaciji koja je provela istraživanje za izvještaj.
Neki se čine kao da "igrati sustav", odbijajući pružiti pokriće od rastućih klimatskih rizika, dok istovremeno potiču problem osiguravajući širenje fosilnih goriva.
Pogoršanje problema i širenja fosilnih goriva
Nastavno širenje fosilnih goriva, koje uzrokuje daljnji rast emisija, oslanja se na esencijalno osiguranje.
Međutim, osiguranje fosilnih goriva postaje ekonomski upitno za osiguravateljske tvrtke.
Analiza izvještaja 28 vodećih globalnih osiguravatelja za imovinu i nesreće pokazala je da njihov procijenjeni udio gubitaka povezanim s klimatskim promjenama, koji iznosi 10,6 milijardi dolara (10 milijardi eura), rivalizira 11,3 milijarde dolara (10,7 milijardi eura) izravnih premija koje su poduprle za komercijalne klijente iz fosilnih goriva 2023. godine.
Za sedam kompanija u Europi, uključujući Allianz, AXA, Avivu i Zurich, gubici od 3,23 milijarde dolara (3,1 milijarda eura) premašili su premije za ugljen, naftu i plin koje su iznosile 2,20 milijarde dolara (2,1 milijarda eura).
Dobrovoljne akcije su daleko od onoga što je potrebno
Kampanjska skupina upozorava da je prozor za dobrovoljnu korporativnu akciju brzo zatvoren. Regulatori, dodaju, sada moraju intervenirati u način na koji osiguravatelji upravljaju klimatskim rizicima.
"Dokazi su nepobitni – klimatske promjene predstavljaju egzistencijalni rizik za industriju osiguranja“, piše bivši komesar za osiguranje u Kaliforniji Dave Jones i viši britanski aktuar Louise Pryor u zajedničkom predgovoru za izvještaj.
"Industrija osiguranja je historijski pomogla da društva budu otpornija. Sada mora prihvatiti svoju moć i ubrzati tranziciju na čistu energiju, prestati preuzimati nove projekte fosilnih goriva i brzo se uskladiti s vjerodostojnim putevima tranzicije od 1,5°C.”
Ali dobrovoljni napori su daleko ispod onoga što je potrebno s obzirom da se broj osiguravača koji postavljaju ograničenja na fosilna goriva jedva povećao u odnosu na posljednju verziju izvještaja.
Neki, poput italijanskog osiguravajućeg društva Generali, rade mnogo više od drugih.
U oktobru je usvojila prvu politiku ograničenja fosilnih goriva koja pokriva cijeli lanac vrijednosti nafte i plina i uključuje nove projekte LNG metana koji ugrožavaju klimatske ciljeve.
Grupa za kampanju kaže da se prozor za dobrovoljne korporativne akcije brzo zatvara.
Regulatori, dodaje se, sada mora intervenirati na način da osiguranja upravljaju klimatskim rizicima.