Kipar je saopštio da će donijeti "nov pristup za pregovarački sto" od momenta kada danas preuzme predsjedavanje Evropskom unijom.
ADVERTISEMENT
Kao jedna od manjih članica evropskog bloka, Kipar će svoj šestomjesečni mandat na čelu EU obavljati disciplinovano i posvećeno, ali i sa "drugačijim načinom razmišljanja", izjavio je juče kiparski ministar spoljnih poslova Constantinos Kombos, prenosi Guardian.
"Vjerujemo da male države u ovakvim situacijama imaju mnogo toga da ponude", rekao je Kombos za britanski list.
Kako je istakao, to je sasvim drugačiji mentalitet koji može da se donese za pregovarački sto, drugačiji pristup.
"Kao mala država, mi smo posvećeni. Ne doživljavamo (predsjedavanje) kao nešto što moramo da obavimo, želimo da ga obavimo na najbolji mogući način", naveo je Kombos.
On je naglasio da je Kipar posebno osjetljiv na patnje Ukrajinaca.
"Agenda sa pravom jeste Ukrajina i tako će i ostati. Ali želimo da u raspravu uključimo i pitanja koja se odnose na širi region Bliskog istoka, jer Kipar vidi sebe kao dio tog regiona", rekao je Kombos.
Kombos je istakao i da Nikozija neće "stajati na putu" odnosima evropskog bloka sa Ankarom.
"Predsjednik (Kipra Nikos Christodoulides) je javno rekao da bi volio da predsjednik (Turske Recep Tayyip) Erdogan prisustvuje neformalnom sastanku Savjeta u aprilu. Nećemo da koristimo predsjedavanje za pokretanje nacionalnih pitanja", poručio je on.
Poslije 14 godina, Kipar je preuzeo rotirajuće predsjedavanje Savjetom EU 1. januara.
Kako je objavio Deutsche Welle, Kipar će predvoditi Uniju u politički osjetljivom trenutku koji će oblikovati njenu ulogu na globalnoj sceni.
Kada je Republika Kipar prvi put preuzela predjsedavanje Savjetom 2012, Evropska unija se borila da obuzda posljedice finansijske krize koja je bila na vrhuncu. Evrozona i njena kohezija bili su pod stalnim pritiskom, dok su zemlje poput Grčke, Španije, Portugala i Irske bile u programima finansijske pomoći.
Ni Kipar nije bio izuzetak. Za vrijeme predsjedavanja, zemlja se suočavala sa ozbiljnim problemima u bankarskom sektoru, što će je samo nekoliko mjeseci kasnije primorati na paket pomoći EU i Međunarodnog monetarnog fonda - finansijski program spasavanja tokom krize evrozone.
Danas, četrnaest godina kasnije, Kipar preuzima predsjedavanje po drugi put, u potpuno drugačijem kontekstu. DW naglašava da je Evropska unija sada pozvana da redefiniše svoju ulogu političkog aktera usred dugotrajnih geopolitičkih tenzija, kako u Istočnoj Evropi, tako i na Bliskom istoku, prenosi Tanjug.