ADVERTISEMENT

Nova studija je otkrila da su se italijanski medvjedi koji žive u neposrednoj blizini sela razvili u manje agresivne vrste.

Objavljen u časopisu Molecular Biology and Evolution, rad je ispitivao apeninskog smeđeg medvjeda, koji postoji samo kao mala i izolovana populacija u centralnoj Italiji, piše Euronews Green.

Prije otprilike 2.000 do 3.000 godina ova populacija se odvojila od drugih evropskih smeđih medvjeda kao rezultat interakcije s ljudima.

Istraživanje dolazi u trenutku kada se zajednice u Italiji i širom Evrope bore s oporavkom populacija medvjeda zbog napora za očuvanje prirode.

Apeninski smeđi medvjedi su evoluirali u manje i manje agresivne vrste.

Apeninski smeđi medvjed ostao je izoliran u planinama središnje Italije još od rimskog doba.

"Jedan od glavnih uzroka pada i izolacije vjerovatno je krčenje šuma povezano sa širenjem poljoprivrede i povećanjem gustine ljudske populacije u centralnoj Italiji", rekao je glavni autor rada, Andrea Benazzo.

Danas, apeninski smeđi medvjedi pokazuju izrazite fenotipske razlike u poređenju s drugim populacijama smeđih medvjeda, prema studiji.

Imaju manja tijela, jedinstvene crte glave i lica, te manje agresivno ponašanje od evropskih, sjevernoameričkih i azijskih populacija smeđih medvjeda.

Promjene u ponašanju italijanskih smeđih medvjeda uzrokovane interakcijom s ljudima

Novo istraživanje fokusiralo se na to kako su ove evolucijske promjene uzrokovane bliskim kontaktom s ljudima.

Naučnici su generirali visokokvalitetni referentni genom na nivou hromozoma i ponovo sekvencirali cijele genome iz uzorka jedinki.

Naučnici su uporedili genom apeninskog smeđeg medvjeda s onima iz veće evropske populacije u Slovačkoj, kao i prethodno objavljenim genomima američkih smeđih medvjeda.

Istraživači su zatim okarakterizirali genomsku raznolikost i identificirali signale adaptacije karakteristične za ovu populaciju. Apeninski smeđi medvjedi pokazali su smanjenu genomsku raznolikost i veći inbriding u poređenju s drugim smeđim medvjedima.

"Međutim, zanimljivije je to što smo pokazali da apeninski smeđi medvjedi također posjeduju selektivne potpise na genima povezanim sa smanjenom agresivnošću", dodala je Giulia Fabbri, još jedna autorica studije.

Istraživači kažu da njihovi rezultati podržavaju hipotezu da je selekcija izazvana ljudskim djelovanjem potaknula promjene u ponašanju čak i u malim i dugo izoliranim populacijama.

Ovo je smanjilo sukobe i doprinijelo dugoročnom opstanku velikih vrsta sisara i njihovom suživotu s ljudima.

Zajednice se bore s oporavkom populacija medvjeda

Iako je interakcija s ljudima rezultirala genomskom erozijom kod apeninskih smeđih medvjeda, povećavajući rizik od izumiranja, također je dovela do promjena u ponašanju koje su olakšale suživot.

"Opće implikacije naših nalaza su jasne. Interakcije između ljudi i divljih životinja često su opasne za opstanak vrste, ali mogu također pogodovati evoluciji osobina koje smanjuju sukobe", rekao je Giorgio Bertorelle, još jedan istraživač uključen u studiju.

"To znači da čak i populacije koje su bile teško i negativno pogođene ljudskim aktivnostima mogu sadržavati genetske varijante koje ne bi trebalo razrjeđivati, na primjer, ponovnim naseljavanjem."

U sjevernoj Italiji, vlasti se bore s aktivistima za prava životinja oko toga šta učiniti s rastućom populacijom alpskog smeđeg medvjeda. Vrsta je nekada bila gotovo izumrla, ali se oporavila zahvaljujući projektu koji je finansirala Evropska unija.

Iako su to pozitivne vijesti za napore za očuvanje, to je značilo da je više medvjeda došlo u kontakt s ljudima, ponekad s tragičnim posljedicama.

2023. godine, 17-godišnja ženka, identificirana kao JJ4, ubila je trkača. Već je povrijedila oca i sina koji su šetali u regiji 2020. godine.

Slična je priča i u dijelovima sjeverozapadne Grčke, gdje su se medvjedi oporavili nakon zabrane lova.

Poljoprivrednici i stanovnici ruralnih područja kažu da sada strahuju za svoju egzistenciju, a u nekim slučajevima i za svoju sigurnost.