Sa penzijama, socijalnim stanovima, naknadama za nezaposlenost, medicinskom njegom i podrškom za osobe sa invaliditetom, Evropa ima jednu od najboljih socijalnih zaštita na svijetu. Ali koje zemlje EU su najdarežljivije kada je u pitanju javna potrošnja?
ADVERTISEMENT
Sve zemlje EU su povećale izdatke za socijalnu zaštitu u 2024. godini, prema podacima Evrostata, sa globalnim povećanjem od skoro 7%, čime je ukupan socijalni budžet bloka dostigao skoro 5 milijardi evra.
U poređenju sa BDP-om, prosječna potrošnja na socijalne davanja sada iznosi oko 27% širom bloka.
Ali stope se značajno razlikuju od zemlje do zemlje, piše Euronews.
Finska, Francuska i Austrija su najdarežljivije članice EU, svaka troši oko 32% svog BDP-a na socijalne davanja. Irska je posljednja sa samo 12%, što je manje od zemalja koje nisu članice EU, poput Bosne i Hercegovine (20%) i Srbije (18%), prema podacima Evrostata.
Ali za to postoje razlozi, prema riječima stručnjaka, uključujući demografiju zemlje.
Irsko društvo je još uvijek relativno mlado u poređenju sa drugim ekonomijama i stoga su izdaci za penzije, dugoročnu njegu i zdravstvenu zaštitu povezanu sa starenjem niži, rekao je za "Europe in Motion" profesor Bernhard Ebinghaus, šef katedre za makrosociologiju na Univerzitetu u Manhajmu.
"Pored toga, BDP je donekle nadut u Irskoj, kao i u Luksemburgu, zbog međunarodnih kompanija koje koriste zemlju u poreske svrhe“, dodao je. "Za Irsku, BNP (ukupan prihod koji zarađuju stanovnici) je bolji pokazatelj od BDP-a za razumijevanje životnog standarda njenih stanovnika.“
Irska, međutim, nije najmanji potrošač za sve socijalne davanja: druga je u EU kada je u pitanju potrošnja na socijalno stanovanje, proporcionalno njenom BDP-u.
Penzije, nezaposlenost, stanovanje: Gdje su najveće koristi?
Generalno, penzije čine najveći dio socijalne potrošnje EU: Dva biliona evra ukupnih rashoda bloka za socijalne davanja, piše Euronews.
Bolest i zdravstvena zaštita su na drugom mjestu sa skoro 1,5 biliona evra, a slede mjere za izdržavanje porodice i djece sa 0,4 biliona evra i podrška za osobe sa invaliditetom sa 0,3 biliona evra.
Uprkos nedavnoj kontroverznoj (i trenutno suspendovanoj) penzionoj reformi, koja je trebalo da obuzda državnu potrošnju na penzije, Francuska nije najveći potrošač na starosne davanja u EU, posvećujući im 13% svog BDP-a.
Prva tri mjesta zapravo pripadaju Austriji (14,7%), Italiji (14,6%) i Finskoj (14,5%).
Кada je riječ o zdravstvenoj zaštiti i bolesti, Njemačka ulaže najviše (9,9%), a slijede Francuska i Holandija (9,5%).
Francuska prednjači u podršci za nezaposlene (1,75% BDP-a), a slijede je Finska (1,65%) i Španija (1,5%).
Što se tiče stambene podrške, Finska je na prvom mjestu (0,99% BDP-a), ispred Irske (0,72%) i Njemačke (0,63%), ali izgleda da bi Evropljani cijenili dalja ulaganja u tom pogledu.
U anketi Evrobarometra iz 2025. godine, nedostatak pristupačnog stanovanja pojavio se kao najneposredniji i najhitniji problem u EU, što je istaklo 40% ispitanika (51% među onima koji žive u gradovima).
Bum socijalne pomoći u Estoniji: Кoliko je povezan sa inflacijom?
Uprkos podjeli između istoka i zapada, mnoge zemlje koje najmanje troše izgleda da sustižu one koje najviše troše.
Prošle godine, Estonija je povećala svoju socijalnu potrošnju za skoro 20% - najbrže među svim zemljama EU - zatim Hrvatska, sa skoro 18% i Rumunija sa 17,5%.
Međutim, skok socijalnih izdataka u Estoniji je uglavnom rezultat indeksacije u kombinaciji sa snažnim rastom plata, a ne političkog pomjeranja ka proširenju države blagostanja, prema riječima Lauri Trin, profesorke uporedne javne politike na Univerzitetu u Talinu.
"Indeks penzija za 2024. godinu je naglo porastao zbog prethodne visoke inflacije i brzog rasta plata“, rekla je za Europe in Motion. "Sa značajnom populacijom penzionera, ovo automatski povećava rashode.“
"Roditeljski naknadi u Estoniji su zasnovani na plati, tako da kada su prosječne plate porasle za oko 10%, povećali su se i ukupni troškovi ovih naknada“, dodala je ona. "Promjene u pragu neoporezivanog prihoda i širi pritisci troškova života doprinose ovom efektu.“
Istovremeno, najsporiji porast zabilježen je u Grčkoj (+3,2%), Švedskoj (+3,9%), Italiji i Danskoj (po 4,3%), ali su, generalno, sve zemlje EU povećale rashode za socijalne davanja.
Prema preliminarnim procjenama, rast socijalnih rashoda u Njemačkoj – oko 6,5% – bio je relativno mali u poređenju sa većinom drugih zemalja EU, ali stručnjaci sumnjaju da će zemlja uskoro čvrsto zatvoriti poklopac javne blagajne.
"U Njemačkoj su preduzete penzione reforme i trenutno se razmatraju dalji koraci, ali su 2024. godine dodatni troškovi zbog izbjeglica iz Ukrajine i ekonomskog usporavanja (dakle, manji rast BDP-a i veća nezaposlenost) doveli do većeg pritiska na rashode“, rekao je Ebinghaus.