ADVERTISEMENT

U svjetlu promjenljivog geopolitičkog pejzaža i rastuće globalne nestabilnosti, proširenje Evropske unije ponovo se pojavilo kao jedno od ključnih strateških pitanja bloka. Na samitu visokog nivoa u organizaciji Euronewsa, koji je okupio zvaničnike EU i lidere zemalja kandidata, poruka je bila jasna: proširenje Unije više nije stvar izbora, već nužnosti.

Ali ovaj jedinstveni skup takođe je istakao rastuće frustracije na obje strane u vezi sa procesom proširenja, posebno kada je riječ o upotrebi veta, piše Euronews.

Proširenje je geopolitička nužnost

Svi lideri prisutni na samitu složili su se da je proširenje geopolitička nužnost za EU.

Potpredsjednik Evropske komisije Antonio Costa rekao je da EU više ne može da odlaže primanje novih članica u blok.

"Trenutni geopolitički kontekst čini ovaj prioritet još hitnijim i neophodnijim za Evropsku uniju", rekao je Costa i nastavio: "U doba geopolitičke neizvjesnosti i ekonomske nestabilnosti, proširena Evropska unija znači bezbjedniju, jaču i mirniju Evropu, kod kuće i u svijetu. Proširenje je najbolja investicija koju danas možemo napraviti za našu budućnost".

Maia Sandu, čija je zemlja Moldavija posebno ranjiva na miješanje iz Moskve s obzirom na to da se dio njene teritorije odvojio i formirao proruski region Pridnjestrovlje, naglasila je da propuštanje da se prime novi članovi ostavlja otvorena vrata konkurentskim silama da prošire svoj uticaj.

"Ako nas ne podržite da ostanemo demokratska zemlja i učestvujemo u stabilnosti i bezbjednosti regiona, onda će nas Rusija iskoristiti i bićemo upotrebljeni protiv Ukrajine i zemalja EU u regionu", upozorila je.

Crnogorski zamjenik premijera za spoljne i evropske poslove Filip Ivanović, ponovio je taj stav, nazivajući proširenje "najboljom politikom koju je EU ikada imala".

"To će transformisati EU u geopolitičkog igrača - Crna Gora želi da igra ulogu u tome", rekao je on.

Veta se svode na "maltretiranje" i "nisu fer"

Ključna frustracija za lidere bila je upotreba nacionalnih veta od strane pojedinačnih država članica EU za zaustavljanje procesa proširenja.

Hristijan Mickoski, premijer Sjeverne Makedonije, opisao je to kao oblik "maltretiranja".

Put Sjeverne Makedonije ka članstvu u Evropskoj uniji bio je jedan od najdužih i politički najsloženijih u istoriji bloka. Zemlja je prvi put podnijela zahtjev za članstvo u EU 2004. godine i dobila status kandidata 2005. godine, ali je njen napredak dugo bio na čekanju zbog sporova sa susednim zemljama.

Bugarska trenutno blokira napredak Sjeverne Makedonije na evropskom putu, zahtijevajući nove promjene u ustavu zemlje po pitanjima istorije i jezika.

"Željeli bismo da vidimo sebe za stolom u Briselu... Ako se neko usuđuje da maltretira nekog drugog ko želi da se pridruži klubu, zašto bi ostali ćutali? To nije normalno", rekao je Mickoski.

"Očigledno to funkcioniše... i zato će se to ponavljati iznova i iznova", upozorio je.

Marta Kos, komesarka za proširenje, takođe je rekla da "nije fer" da države članice, koje moraju jednoglasno da odobre svaki korak u procesu pristupanja, koriste veto.

"Primjetite da je ista država članica dala zeleno svjetlo za davanje statusa kandidata Ukrajini, dala je zeleno svjetlo za početak pregovora, ali sada blokira. Ovo nije fer i ovo nije način na koji ja vidim evropsku solidarnost i geopolitičku potrebu", rekla je Kos misleći na Mađarsku.

Rekla je da bi jedno rješenje bilo da Komisija i zemlje koje teže članstvu nastave da obavljaju tehnički posao iza scene, čak i ako formalno otvaranje pregovaračkih klastera nije počelo, tako da se oni brzo zatvore kada države članice daju svoju podršku.

Punopravno članstvo ili ništa

Lideri zemalja kandidata čvrsto su se usprotivili predlozima koji sugerišu da bi budući članovi EU mogli biti podvrgnuti "probnom periodu" kada se pridruže, tokom kojeg možda ne bi imali puno pravo veta.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da bi takav pristup bio u suprotnosti sa samim principima jednakosti i jedinstva na kojima je EU osnovana.

"Čini mi se da je veoma važno da Ukrajina dobije ravnopravan tretman. Ako govorimo o članstvu u EU, ono mora biti punopravno. Ne možete biti polu ili djelimični član EU", rekao je u dvadestominutnom intervjuu.

Ivanović je takođe opisao ideju o pristupanju bez punih prava kao "teško prihvatljivu". Crna Gora koja broji 620.000 stanovnika "već je na probi poslednjih 15 godina", rekao je.

"Kada zatvorimo sva pregovaračka poglavlja, što se mene tiče, proba je gotova", rekao je crnogorski zavničnik.

Kos je takođe izrazila jasno protivljenje, rekavši: "Ne, ja sam strogo protiv, ali to je moje lično mišljenje".

Interne reforme: prelazni period, ugovori o pristupanju

Komesarka za proširenje, od koje se očekuje da u narednim nedjeljama predstavi pregled reformi prije proširenja i politiku koju EU treba da sprovede prije nego što prihvati nove članice, umjesto toga je rekla da bi blok trebalo bolje da iskoristi ugovore o pristupanju kroz koje "možemo definisati prelazne periode".

Ugovor o pristupanju Poljske, na primjer, uključivao je prelazni period vezan za poljoprivredno zemljište.

"Imamo prelazne periode, imamo različite oblasti o kojima zaista možemo razgovarati, kako bismo omogućili punu integraciju i zaista jaku EU", rekla je.

Zemlje se suprotstavljaju kritici Komisije

Neki lideri zemalja kandidata suprotstavili su se onome što smatraju preoštroj ili jednostranoj kritici u najnovijem Paketu za proširenje Evropske komisije, braneći svoj napredak kod kuće i zalažući se za veće razumijevanje njihovog političkog konteksta.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski očigledno se uvredio na rečenicu u izvještaju koja upozorava na "nedavne negativne trendove", uključujući "pritisak na specijalizovane agencije za borbu protiv korupcije i civilno društvo".

Rekao je da su uprkos vođenju rata punog obima, ukrajinske vlasti "implementirale najširu, najobuhvatniju antikorupcijsku infrastrukturu u Evropi".

"Ne znam ni za jednu zemlju koja ima toliko antikorupcijskih organa... Mi radimo sve što je moguće", rekao je.

Albanski premijer Edi Rama, čija je zemlja u izvještaju Komisije pozvana da uloži "dodatne napore" u borbi protiv trgovine drogom i razbijanju organizovanih kriminalnih grupa, takođe se uvredio.

"U ovom trenutku prihvatamo podršku, prihvatamo partnerstvo, prihvatamo pomoć, ali ne prihvatamo predavanja od bilo koga kada je riječ o borbi protiv korupcije", rekao je Rama.

I predsjednik Srbije Aleksandar Vučić takođe je odbacio kritiku Komisije o političkoj polarizaciji u njegovoj zemlji, tvrdeći da je podjela globalni trend, a ne jedinstveno srpski problem.

"Recite mi ime zemlje bez duboke političke polarizacije. Ne znam to ime", rekao je Vučić. "Da li je to Rumunija? Bugarska? Njemačka? Francuska? Velika Britanija? To se dešava širom svijeta zbog društvenih mreža. Tako to ide u današnjem svijetu. To je dokaz demokratije, što je ključno".

Komisija je takođe kritikovala Srbiju zbog niske stope usklađenosti sa spoljnom politikom EU, posebno sankcijama protiv Rusije kao odgovor na invaziju na Ukrajinu punog obima, i njegovu odluku da posjeti Moskvu kako bi prisustvovao vojnoj paradi.

"Neću se pravdati što razgovaram sa nekim. Vkerujem da bi svi trebalo da razgovaraju jedni sa drugima", rekao je Vučić.