ADVERTISEMENT

Belgijski ministar odbrane izrazio je u ponedjeljak zabrinutost zbog serije neidentificiranih letova dronova tokom vikenda u blizini vojne baze u kojoj je uskladišteno američko nuklearno oružje, rekavši da se čini da su dio špijunske operacije.

Ministar odbrane Theo Francken potvrdio je da su dronovi uletjeli u područje u blizini zračne baze Kleine Brogel na sjeveroistoku Belgije u dvije faze u subotu i nedjelju navečer.

Prva faza uključivala je "male dronove za testiranje radio frekvencija" belgijskih sigurnosnih službi, a kasnije su uslijedili "veliki dronovi za destabilizaciju područja i ljudi", rekao je Francken za javni emiter RTBF.

"To podsjeća na špijunsku operaciju. Od strane koga, ne znam. Imam nekoliko ideja, ali bit ću oprezan" sa nagađanjima, rekao je.

Francken je isključio mogućnost da su letovi dronova tokom vikenda možda bili šala.

Rekao je da "ometač sigurnosnih službi nije radio jer su testirali našu radio frekvenciju i promijenili frekvenciju. Oni imaju svoje frekvencije. Amater ne zna kako to uraditi."

Na pitanje zašto nije bilo moguće oboriti dronove, Francken je rekao: "Kada su iznad vojne baze, možemo oboriti dronove. Kada je u blizini, moramo biti vrlo oprezni jer mogu pasti na kuću, automobil, osobu. To je potpuno drugačije."

Ovo može predstavljati i pravne izazove. "Nije sasvim jasno. Moramo razjasniti pravne osnove", rekao je.

Francken je požalio što Belgija "juri za prijetnjom" koju predstavljaju takvi letovi dronova. "Trebali smo kupiti sisteme protivvazdušne odbrane prije pet ili deset godina", koji se mogu nositi s dronovima, rekao je.

Prošlog mjeseca, nekoliko dronova je otkriveno iznad druge belgijske vojne baze u blizini njemačke granice. Operateri nisu identifikovani.

Visoka pripravnost

I NATO i Evropska unija su u stanju visoke pripravnosti nakon niza kršenja zračnog prostora, za koja se smatra da su iz Rusije, posljednjih sedmica.

NATO je krajem septembra izdao upozorenje Moskvi, rekavši da će koristiti sva sredstva za odbranu od daljnjih kršenja svog zračnog prostora nakon obaranja ruskih dronova iznad Poljske i izvještaja Estonije o upadu ruskih borbenih aviona.

Incident u Poljskoj 10. septembra bio je prvi direktan susret između NATO-a i Rusije od početka potpune invazije na Ukrajinu početkom 2022. godine.

Estonija je saopštila da su tri ruska borbena aviona MiG-31 ušla u njen zračni prostor na 12 minuta u petak bez odobrenja, što je optužba koju je Kremlj odbacio.

Incidenti su izazvali široko rasprostranjeno nezadovoljstvo među liderima širom Evrope, postavljajući pitanja o spremnosti alijanse protiv rastuće ruske agresije.

„Rusija ne bi trebala imati nikakve sumnje: NATO i saveznici će, u skladu s međunarodnim pravom, upotrijebiti sva potrebna vojna i nevojna sredstva kako bismo se odbranili i odvratili sve prijetnje iz svih pravaca“, navodi se u saopštenju saveza.

Nakon kršenja poljskog zračnog prostora, generalni sekretar NATO-a Mark Rutte najavio je formiranje programa Istočni straž, čiji je cilj odvratiti daljnje ruske upade i pokazati solidarnost s Poljskom.

„Vidimo da dronovi narušavaju naš zračni prostor. Bilo da je to bilo namjerno ili ne, to je neprihvatljivo. Saveznici su izrazili punu solidarnost s Poljskom. Ključno je suprotstaviti se agresiji i braniti svaku članicu Saveza“, rekao je šef NATO-a.

Incidenti u Danskoj i Norveškoj

U međuvremenu, 23. septembra, danska premijerka Mette Frederiksen izjavila je da se rusko učešće ne može isključiti nakon što je aerodrom u Kopenhagenu bio prisiljen zatvoriti se na nekoliko sati prethodne noći nakon što je viđen niz dronova.

„To nešto govori o vremenu u kojem živimo i s čime se mi kao društvo moramo biti spremni suočiti“, rekla je Frederiksen.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov nazvao je optužbe "neosnovanim".

Također 22. septembra, aerodrom u Oslu u Norveškoj bio je zatvoren tri sata nakon što su prijavljena moguća viđenja dronova.

Prema navodima vlade, Rusija je navodno tri puta prekršila norveški zračni prostor 2025. godine, ali ostaje nejasno da li je incident u ponedjeljak bio namjeran ili rezultat navigacijskih grešaka.

„Bez obzira na uzrok, ovo nije prihvatljivo“, rekao je premijer Jonas Gahr Støre.