ADVERTISEMENT

Ideja o nametanju sankcija gruzijskim zvaničnicima ponovo je na stolu u Briselu nakon što je represija pro-EU demonstranata izazvala novi talas osude, a Estonija, Latvija i Litvanija objavile su da će jednostrano uvesti restrikcije.

"Tri baltičke zemlje su zajednički odlučile nametnuti nacionalne sankcije onima koji su potisnuli legitimne proteste u Gruziji“, izjavili su ministri vanjskih poslova tih zemalja u nedjelju.

"Protivnici demokratije i kršitelji ljudskih prava nisu dobrodošli u naše zemlje.“

Zajednička crna lista uključuje 11 gruzijskih ličnosti, poput ministra unutarnjih poslova i nekoliko njegovih zamjenika, kojima će biti zabranjen ulazak.

Bidzina Ivanishvili, oligarh koji čvrsto kontroliše vladajuću stranku Georgian Dream i podržava bliže veze s Rusijom, također je stavljen na crnu listu.

Ovaj potez baltičkih zemalja odmah je povećao pritisak na EU da slijedi njihov primjer i primijeni koordinirane sankcije na sadašnje zvaničnike, što je Brisel do sada izbjegavao.

Kaja Kallas, nova visoka predstavnica EU za vanjske poslove, izjavila je da će represija protesta "imati direktne posljedice od strane EU“, bez davanja daljih detalja.

Portparol Europske službe za vanjske poslove (EEAS), diplomatske grane bloka, rekao je da će "dalji koraci“ biti razmatrani kada se ministri vanjskih poslova okupe 16. decembra.

Sastanak ambasadora u četvrtak mogao bi pružiti dodatne naznake.

Reagujući na potez baltičkih zemalja, diplomate iz drugih zemalja signalizirale su spremnost da repliciraju ovaj potez na nivou EU, ali su priznale da njihove vlade još uvijek nemaju konačan stav o ovom osjetljivom pitanju.

Nekoliko diplomata koji su razgovarali za Euronews upozorilo je da se situacija na terenu još uvijek "razvija“.

Čak i ako Brisel predloži sankcije, nije zagarantovano da će biti postignut potrebni konsenzus.

Mađarska, naročito, može predstavljati ozbiljnu prepreku.

Nedugo nakon spornih oktobarskih izbora, premijer Viktor Orbán otputovao je u Tbilisi i pozvao svog kolegu Iraklija Kobakhidzea da ignorira međunarodnu kritiku.

"Želim da vas čestitam na tome što, u kontekstu vaše želje za europskom integracijom, niste dozvolili da vaša zemlja postane druga Ukrajina“, rekao je Orbán Kobakhidzeu.

Grupa od 13 zemalja EU, uključujući Njemačku i Francusku, kasnije je ocijenila Orbánovu posjetu kao "preuranjenu“ i da bez mandata govori u ime bloka.

Sukobi demonstranata

Policija je reagirala vodenim topovima, suzavcem i biber sprejom kako bi rastjerala mase, što je dovelo do haotičnih sukoba i najmanje 44 osobe su hospitalizovane.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, 224 osobe su uhapšene od početka protesta, koji će se nastavljeni i večeras.

"Svaka ilegalna radnja biće praćena odgovarajućim zakonskim odgovorom od strane policije“, saopćilo je ministarstvo.

Koalicija za promjene, pro-EU politička platforma, saopćila je da je jedan od njenih lidera, Zurab Japaridze, uhapšen nakon što je učestvovao u demonstracijama.

Protesti su počeli prošle sedmice kada je Kobakhidze saopćio da će njegova vlada obustaviti pregovore o članstvu sa Briselom do kraja 2028. godine i odbiti prijem EU fondova.

"Za nas je kategorički neprihvatljivo da pristupanje Europskoj uniji smatramo uslugom koju EU treba da nam pruži“, izjavio je.

Kobakhidzeva odluka nije odmah imala utjecaja jer su lideri EU već zamrzli proces pristupanja zbog usvajanja dva sporna zakona koji se odnose na NVO i prava LGBTQ+ zajednice, a koji su podstakli usporedbe s Kremljom. Europska komisija smatra da su ti zakoni nespojivi s vrijednostima bloka i prestala je direktno slati sredstva vlastima, preusmjerivši ih civilnom društvu.

Međutim, mnogi u Gruziji su smatrali da su premijerove riječi uvreda za Ustav zemlje, koji obavezuje državne organe da "preduzmu sve mjere u okviru svojih nadležnosti kako bi osigurali punu integraciju Gruzije u Europsku uniju i NATO“.

Predsjednica Salome Zourabichvili, čiji mandat uskoro završava, oštro je osudila vladu zbog "okretanja leđa“ EU i "okretanja fronta prema Rusiji“.

Odluka o obustavi došla je istog dana kada je Europski parlament usvojio oštro kritičku rezoluciju koja je tražila ponavljanje općih izbora iz oktobra, koji su bili obilježeni izvještajima o prisili i kupovini glasova.

Na izborima je stranka Kobakhidzea, Georgian Dream, osvojila većinu sa skoro 54% glasova.

Europski parlament je također zatražio sankcije protiv zvaničnika i političkih lidera "odgovornih za demokratski zaokret, kršenje izbornih zakona i standarda, administrativne zloupotrebe i zloupotrebu državnih institucija“.

Lista koju su predložili poslanici uključuje samog Kobakhidzea, gradonačelnika Tbilisija, predsjednika Parlamenta, predsjednika Georgian Dream-a i Bidzinu Ivanishvilija.

Do sada je Brisel izbjegavao primjenu sankcija, nadajući se da će vlada na neki način preokrenuti kurs i ponovo angažirati pregovore.

Također se razmatrala mogućnost suspenzije sporazuma o liberalizaciji viza između EU i ruzije, ali to nikada nije napredovalo zbog potencijalnog utjecaja na običnu populaciju, uključujući one koji podržavaju europsku integraciju.

Novi razvoj događaja mogao bi natjerati blok da preispita obje opcije.