Kaja Kallas zbog oštrog, a često nediplomatskog jezika izaziva kritike dok europski diplomati sve više gube strpljenje, analizira Foreign Policy.
ADVERTISEMENT
Kad je Rusija 2021. počela gomilati vojnike uz granicu s Ukrajinom, tadašnja njemačka kancelarka Angela Merkel predložila je da Europska unija organizira summit s Vladimirom Putinom, prenosi Index.hr.
Estonska premijerka Kaja Kallas, čija zemlja ima samo 1,3 miliona stanovnika, oštro je napala tu ideju. Tvrdila je da nema smisla nadati se promjeni ruskog ponašanja jer je Putin od aneksije Krima 2014. dosljedno pokazivao isti obrazac.
Prijedlog Merkel je propao, a Kallas je u tom trenutku hvaljena zbog prepoznavanja opasnosti. Kad je Rusija 2022. tenkovima krenula na Kijev, mnogi su je doživljavali kao osobu pravog profila u pravo vrijeme. Nije dobila NATO, ali je preuzela drugu najvažniju funkciju – postala je visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku, no okolnosti su se promijenile.
Direktnost koja ju je dovela u prvi plan sada joj otežava posao.
"Očekujemo od nje da bude, pa, više diplomatska", rekao je jedan diplomat iz EU-a za Foreign Policy. "Više je policajka nego diplomatkinja. Dan joj počinje i završava Rusijom", dodao je drugi. Kallas ima reputaciju "jastreba" prema Rusiji kojom je, kako tvrde neki, opsjednuta.
Kallas je često govorila ono što misli, što je narušilo odnose i s administracijom predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, ali i s Indijom i Kinom. Nedavno je u Kataru susrela iranskog kolegu, ali u ulozi posrednice, a ne aktivne pregovaračice.
Za razliku od Federice Mogherini, koja je 2015. igrala ključnu ulogu u nuklearnom sporazumu s Iranom, ili Josepa Borrella, koji je kritizirao izraelsku ofenzivu u Gazi, Kallas nije uspjela izgraditi sličan pregovarački kapital.
Nije uspjela nametnuti zajednički europski stav oko sukoba Izraela i Hamasa, a u Ukrajini je zasjenjuju Emmanuel Macron, njemački kancelar Friedrich Merz, glavni tajnik NATO-a Mark Rutte i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
Rutte je dobio pozornost kad je uvjerio Trumpa da ostane uz NATO i natjerao članice na veće vojne izdatke. Von der Leyen postigla je trgovinski dogovor sa SAD-om, dok je Kallas u tom procesu bila marginalizirana jer je viđena kao previše kritična prema Washingtonu.
Pod njezinom vodstvom EU je ipak dogovorio povećanje humanitarne pomoći za Gazu. Glasnogovornik EU-a Anouar El Anouni to je nazvao njezinim uspjehom: "To su osnove diplomacije." Kallas je to predstavila kao dokaz da se uz suradnju s Izraelom može postići barem minimalan napredak.
"Postigli smo humanitarni dogovor i konkretne mjere. Nije dovoljno, ali je bolje nego ništa", rekla je u razgovoru za Foreign Policy.