U intervjuu prije nego što napusti svoju funkciju, Josep Borrell alarmira zbog ruske vojničke nadmoćnosti u agresivnom ratu u Ukrajini i poziva zemlje EU da "urade više i brže" kako bi podržale Ukrajinu.
Kako se njegov petogodišnji mandat na čelu vanjske politike Europske unije bliži kraju, Josep Borrell izdaje posljednje upozorenje o opasnosti koju ruska ekspanzionistička politika predstavlja za cijeli blok, pozivajući države članice da pojačaju vojnu pomoć i spriječe Ukrajinu da padne pod kontrolu Vladimira Putina.
"Dostigli smo tačku pucanja. Sada je trenutak kada države članice moraju odlučiti: idemo i podržavamo," rekao je Borrell u intervjuu za grupu medija, uključujući Euronews, dva dana prije isteka njegovog mandata.
"Rusi snažno pritisnuju. Rusi ne čekaju na pregovore. Rusija nastavlja polako, ali stalno pritiskati," dodao je. "Situacija na frontu nije dobra (ali) Ukrajinci se opiru."
Borrellove izjave dolaze u kritičnom trenutku rata, s ruskim trupama koje ostvaruju značajne teritorijalne dobitke na istoku i eskaliraju velikim napadima na ukrajinski energetski sistem i civilnu infrastrukturu.
Istovremeno, procjenjuje se da je 11.000 sjevernokorejskih vojnika pridružilo borbama u Kurskoj oblasti, koju Ukrajina djelomično zauzima i koju planira iskoristiti kao pregovaračku kartu u budućim pregovorima.
"Ruska nadmoć i dalje traje. Oni su od Sjeverne Koreje dobili mnogo više nego što smo mi uspjeli pružiti Ukrajincima," rekao je Borrell, direktno izazivajući uvjerenje da je Rusija postala parija na globalnoj sceni.
"Moram priznati: da li je Rusija politički izolirana? Sigurno nije.
Koliko je ljudi bilo u Kazanju?" pitao je, referirajući se na samit BRICS-a u oktobru na kojem je Putin ugostio, između ostalih, kineskog predsjednika Xija Jinpinga, indijskog premijera Narendru Modija, predsjednika Južne Afrike Cyrila Ramaphosa i, kontroverzno, generalnog sekretara UN-a Antonija Guterresa.
"Ne mogu iskreno reći da Rusija postaje izolirana u međunarodnoj zajednici."
Visoki predstavnik, jedan od najglasnijih podržavatelja Kijeva unutar EU-a, proveo je mnogo svog vremena u pregovorima s vladama o sankcijama za oslabiti ruski ratni stroj i vojnoj pomoći za jačanje ukrajinske vojske.
Iako su njegovi napori osigurali kontinuirani tok pomoći, ukupna slika nije ispunila očekivanja: EU je ovog mjeseca postigla svoj mnogo hvaljeni cilj da Ukrajini isporuči milion metaka, što je prvobitno bilo planirano za kraj marta. Istovremeno, fond od 6,6 milijardi eura za kolektivnu pomoć još uvijek je pod čvrstim vetom Mađarske.
"Ovaj tempo je potpuno nedovoljan," požalio se Borrell. "Moramo ubrzati i uraditi više i brže. Uraditi više i brže. Imamo milion metaka. Dobro je, ali Rusija ispaljuje 800.000 metaka mjesečno. Brojevi su važni."
"Nema osjećaja hitnosti"
Ostajući suočen s brutalnim ratom na svojim vratima, EU je morala reinventirati svoju obrambenu politiku, koja je dugo bila zanemarena pod mirazom vremena mira. Troškovi na obranu drastično su porasli, dostigavši 326 milijardi eura u 2024. godini, što je bez presedana 1,9% BDP-a bloka, prema posljednjem izvještaju Europske obrambene agencije.
Međutim, postoji sve veća svijest da se mora učiniti mnogo više kako bi se pripremilo za post-ratnu stvarnost ojačane Rusije. Jedna od ideja koja je dobila na značaju, a koju su nedavno podržali Njemačka, Francuska, Italija, Španija i Poljska, je izdavanje zajedničkog duga, ili euroobveznica, za potporu obrambenoj industriji bloka.
Iako nije protiv toga u načelu, Borrell smatra da ovaj projekt nije dovoljno učinkovit za odgovor na invaziju jer bi rezultati bili postignuti tek u budućnosti.
"Postoji nešto što u Europi često zaboravljamo, a to je vremenska dimenzija stvari," rekao je Borrell. "Ako morate čekati da izdavate obveznice kako biste prikupili novac i razvili industrijsku kapacitetu za proizvodnju, (onda) je prekasno, prijatelju. Prekasno je.
Ako morate zamijeniti vojnu sposobnost SAD-a, to nije izdavanjem obveznica, prikupljanjem novca i investiranjem. To je za sljedeći rat. Za ovaj rat morate mobilizirati ono što imate. Jer vrijeme je važno."
Kada su europski lideri 2020. odlučili uspostaviti fond za oporavak u vrijednosti od 750 milijardi eura podržan zajedničkim dugom, Bruxellesu je trebalo nekoliko mjeseci da dobije pravnu suglasnost od 27 glavnih gradova i da plan počne funkcionirati.
Do trenutka kada su isplate počele, većina zemalja je izašla iz COVID lockdowna i uživala u zdravom ekonomskom oporavku.
"Ako Rusija probije frontu narednog proljeća, neće čekati da vi izdavate obveznice," rekao je Borrell. "Inače, koliko traje izdavanje obveznica? Ne znam, ali prošlo iskustvo pokazuje da je to prilično sporo."
Rat u Ukrajini je "utrka s vremenom," naglasio je, što znači da financijsko razmišljanje koje je primijenjeno tokom pandemije ne može biti jednostavno primijenjeno kao rješenje sada.
"Koristite ono što imate danas, koristite alate i instrumente koji su izmišljeni u prošlosti i koji se mogu koristiti u sadašnjosti," rekao je Borrell.
"Previše vremena provodimo dizajnirajući strategije za prekosutra, dok je problem za danas i to je neposredno. Nemamo osjećaj hitnosti."
"Nemojte se pretvarati da je besplatno"
Jedan vanjski faktor koji bi mogao pomoći EU-u da dobije osjećaj hitnosti koji Borrell žali što nedostaje je povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću.
Republikanac je obećao da će drastično izmijeniti pomoć Ukrajini i postići dogovor za okončanje rata "za 24 sata", bez davanja specifičnih detalja.
Ako Amerika, svjetski lider u proizvodnji visoko-tehnološkog oružja, povuče podršku sa zajedničkog fronta Zapada, Europa će biti praktično ostavljena sama u pružanju podrške ratom pogođenoj zemlji.
"Možemo li isporučiti oružje Ukrajini kako bismo zamijenili angažman SAD-a? Ne. Možete li realno reći da, da?" pitao je Borrell tijekom intervjua.
"Za tri mjeseca ili dva mjeseca, stvari se mogu mnogo promijeniti na frontu i oni (Ukrajinci) ne sjede i čekaju da Trump dođe i nešto odluči."
Kako bi izbjegao zadnji trenutak da bi ispunio vakuum SAD-a, Borrell poziva države članice da nadopune svoje vojne zalihe, doniraju što je više moguće sada i uklone sve restrikcije u vezi s upotrebom oružja kako bi Ukrajina mogla udariti ciljeve duboko na ruskoj teritoriji. Predsjednik SAD-a Joe Biden već je ukinuo svoje veto pravo, ali njemački kancelar Olaf Scholz i dalje ostaje kategoričan u protivljenju isporuci dugometražnih raketa Taurus.
"Sada moramo obnoviti zalihe jer su ovi zalihe iscrpljeni. Više nema zaliha. Dakle, to je pitanje. Preživjeli smo i Ukrajina je preživjela zahvaljujući tome što su bivše sovjetske zemlje imale zalihe oružja koje su Ukrajinci znali koristiti," rekao je Borrell, referirajući se na prve mjesece rata.
"Do posljednjeg minuta svog mandata, nastavit ću preporučivati državama članicama ono što im je potrebno kako bi spriječili da Ukrajina bude uništena."