Gotovo 40% europskih radnika suočava se s većim rizikom od lošeg mentalnog zdravlja, podaci su novog istraživanja
Spol, dob i socio-ekonomski status faktori su koji doprinose lošim rezultatima mentalnog zdravlja.
Pružatelj zdravstvenih usluga i tehnologija TELUS Health objavio je svoj godišnji indeks mentalnog zdravlja o stanju radnika u šest europskih zemalja: Francuskoj, Italiji, Španiji, Poljskoj, Njemačkoj i Nizozemskoj.
U svakoj zemlji anketirano je 500 ljudi, a osobe koje su postigle rezultate ispod 80 bodova smatrane su izloženima riziku.
Rezultati u pogledu mentalnog zdravlja varirali su od zemlje do zemlje, s time da je Španija imala 48 posto radnika klasificiranih kao visokorizični za mentalne probleme, slijedi Poljska (45 posto) i Italija (43 posto).
Nasuprot tome, Nizozemska ima najmanji postotak radnika s visokim rizikom za mentalno zdravlje – 24 posto.
Faktori koji diktiraju stanje mentalnog zdravlja
"Postoje tri glavna faktora koja stvarno čine razliku. Prvi su stvari koje se dešavaju u toj zemlji“, rekla je Paula Allen, globalna liderka i potpredsjednica za istraživanje i uvid u TELUS Health, za Euronews Health.
Spomenula je geografski položaj Poljske u blizini Ukrajine, koja je prije više od 1.000 dana bila napadnuta od strane Rusije.
Razlike u kulturi i infrastrukturi također mogu igrati ulogu, kao i spol, dob i socio-ekonomski status, pri čemu žene, na primjer, izvještavaju o nižim rezultatima mentalnog zdravlja od muškaraca.
"Svijet koji doživljavate kao žena i svijet koji doživljavate kao muškarac su različiti“, rekla je Allen, spominjući razlike u financijskim resursima, zapošljavanju i podjeli rada.
"Također postoji razlika u zdravlju. Jasno znamo da način na koji zdravstveni sustav reagira na muškarce i žene vrlo je različit“, dodala je, ističući da žene češće imaju negativna iskustva sa zdravstvenim radnicima.
Spomenula je i nedovoljno prepoznate zdravstvene probleme žena, poput endometrioze, perimenopauze i menopauze.
Fizičko zdravlje i financijska sigurnost utječu na mentalno zdravlje
Istraživanje je pokazalo da su radnici koji redovito vježbaju imali bolje rezultate u mentalnom zdravlju.
Više od jednog od deset radnika nije se bavilo nikakvom fizičkom aktivnošću, što je rezultiralo gubitkom gotovo tri dodatna radna dana godišnje. Njihovi rezultati u mentalnom zdravlju bili su gotovo 10 bodova niži.
Općenito, više od šest sati dnevno sjedenja ili neaktivnosti bilo je povezano s lošijim mentalnim zdravljem.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) trenutno preporučuje 2,5 do 5 sati umjerene aktivnosti tjedno ili 1,3 do 2,5 sata intenzivnijeg vježbanja.
Radnici koji nemaju ušteđevinu za hitne slučajeve također su tri puta vjerojatnije da će doživjeti anksioznost ili depresiju.
"To vas stavlja u stanje anksioznosti. Čak i ako je to niska razina kronične anksioznosti, dovodi vas u stanje anksioznosti. Zanimljivo je da smo otkrili da je najveći faktor (za loš rezultat mentalnog zdravlja) upravo taj nedostatak hitnih ušteda“, rekla je Allen.
"Nemoguće je biti u svom optimalnom stanju dobrobiti ako imate tu situaciju. Dakle, nije samo stvar u nižem prihodima, radi se o tome što nemate mrežu sigurnosti.“
Radnici bez hitnih ušteda imali su rezultat mentalnog zdravlja od oko 42, u usporedbi s prosjekom od 62.
Što mogu učiniti kompanije?
Allen je naglasila značajnu ulogu poslodavaca u podršci dobrobiti svojih zaposlenika, ističući da usluge koje pružaju mogu imati dubok utjecaj.
Poslodavci bi, objasnila je, trebali dizajnirati radna okruženja koja su usklađena s pravilnicima o zdravlju i sigurnosti na radu kako bi minimizirali rizike za zaposlenike u pogledu fizičkog i mentalnog zdravlja.
Također mogu poduzeti korake kako bi poboljšali fizičko i mentalno zdravlje svojih zaposlenika kroz inicijative poput programa obuke, vođenja otpornosti i zdravstvenih savjeta, te integrirati ove okvire u kulturu kompanije.
"To vam zapravo daje održiv okvir, i znate, koristi koje dobivate kao poslodavac rastu sa svakim korakom koji poduzimate u tom smjeru“, zaključila je Allen.