Neobično i ekstremno. Stručnjaci o tome šta bi prvi snijeg u Europi mogao značiti za ovu zimu
Prošle sedmice dijelovi Europe doživjeli su prvi snažan snijeg ove sezone, uz ozbiljna upozorenja o vremenskim uvjetima za Veliku Britaniju, Irsku i Francusku. Nakon toga uslijedile su jake kiše i visoki vjetrovi uzrokovani Olujom Bert.
Je li snijeg i olujno vrijeme uobičajeno za novembar
I je li to znak šta možemo očekivati ove zime u Europi? Euronews Green razgovarao je sa stručnjacima za vremenske prilike.
Nedavni snježni val u Europi bio je uobičajen za novembar, ali “intenzivan snijeg je rijedak”
“Tokom mog djetinjstva u Belgiji, prvi snijeg i snijeg koji ostaje obično je bio sredinom novembra, tako da smo otprilike na prosjeku [za Europu] kada pogledamo padavine uopšte”, kaže Lars Lowinski, meteorolog iz Bonna sa WetterOnline i Weather and Radar.
Lowinski objašnjava šta je bilo drugačije kod ovog snježnog vala.
“Čak i u ovom periodu klimatskih promjena, kada temperature globalno rastu, prvi hladni udari mraza, leda, pa čak i nekoliko centimetara snijega nisu ništa neuobičajeno u ovo doba godine”, objašnjava Lowinski, “Ali ono što je bilo značajno (prošle sedmice) bila je količina snijega.”
Pariz (Izvor: AP/Thibault Camus)
Iako je jak snijeg uobičajen u februaru i martu, kada su temperature mora niže, ovo je bio rijedak događaj tako rano u sezoni. To je uzrokovano kretanjem niskih pritisnih sistema sa Atlantskog okeana koji su se spojili sa hladnim zrakom.
“Dijelovi Francuske, jugozapadne Engleske, pa čak i područja Cornwalla i Devona - koja su obično prilično topla u ovo doba godine - doživjeli su značajan snijeg, a Pariz je u četvrtak dobio 4 cm snijega, što je bilo vrlo neuobičajeno.”
Kako se ispostavilo, Pariz nije vidio ovako mnogo snijega u novembru još od 1968. godine.
“Ovo pokazuje koliko je ovaj događaj bio neuobičajen i ekstreman za mnoge dijelove središnje i sjeverne Francuske”, dodaje Lowinski.
Neka europska naselja nisu dobro pripremljena za snažan snijeg
“Pariz ne dobija puno snijega čak ni sredinom zime, pa ljudi ne mogu dobro podnijeti snijeg u odnosu na, recimo, Alpe, Bavarsku ili Škotsku. Čak i mala količina snijega na ulicama dovodi do haosa i zastoja na cestama, a upravo se to dogodilo, iako su meteorolozi u Francuskoj izdali upozorenje da će to biti veliki događaj.”
Met Office iz Velike Britanije navodi da je "za kontekst, posljednje narandžasto upozorenje koje smo izdali za snijeg bilo je u novembru 2010. Međutim, ovo je bio mnogo značajniji i širi snježni događaj. Slični brojevi stanica koje su zabilježile 2 cm snijega ili više također su zabilježeni krajem novembra 2021. Dakle, ovakvi događaji u novembru nisu bez presedana, ali nisu ni česti" zaključuje.
Posljednji značajan zimski vremenski događaj u novembru 2010. uzrokovan je onim što je Lowinski nazvao “Sibirski ekspres” - kada je visoki pritisni sistem, koji obično donosi mirno vrijeme, doveo do toga da su tokom nekoliko tjedana dominirali samo sjeveroistočni ili istočni vjetrovi. Zatim je hladni val trajao od posljednjeg tjedna novembra do kraja godine, a u zapadnoj Europi su bile noći kada su temperature padale na -15C do -20C.
Europa prošle sedmice (Izvor: Weather & Radar)
“Što je bilo posebno izuzetno kod ovog događaja je da je klimatska promjena već bila problem, a temperature su već globalno rasle. Nije bilo toliko toplo kao sada jer je to kontinuirani proces, pa je malo vjerovatno da ćemo ovo ponovo doživjeti”, dodaje Lowinski.
Predviđanje zimskog vremena je teško - ali važno za pripremu Što je veći vremenski sistem, to je lakše predvidjeti. Oluja Bert viđena je na vremenskim modelima nekoliko dana unaprijed i imenovana od strane Met Éireann (Irski meteorološki ured) 48 sati unaprijed.
Ovo omogućava vrijeme za izdavanje upozorenja i pripremu planova za hitne slučajeve, poput postavljanja mjera za prevenciju poplava.
Oluja Bert, koja je proteklog vikenda zahvatila Europu, bila je sporo pomičuća oluja. To je bila velika briga za meteorologe jer što oluja traje duže, to je vjerojatnije da će postati sustav s više opasnosti, što znači jake kiše, poplave i visoke vjetrove.
Šta meteorolozi predviđaju za zimu u Europi?
Za meteorologe, zima službeno počinje 1. decembra.
Pariz (Izvor: AP/Louise Delmotte)
Zemlje poput Njemačke i Belgije, u područjima dalje od Sjevernog mora i Atlantskog oceana, obično imaju kontinentalnu klimu. To znači da su temperature obično niže zimi i više ljeti u usporedbi s obalnim područjima.
Općenito, Lowinski predviđa prilično prosječne temperature i uvjete padavina ove zime.
“U sjevernim dijelovima Europe - sve sjeverno od Pariza, Berlina i Varšave - vjerojatno će biti vlažnije nego obično, a možda i oluja. Dok će u južnoj zapadnoj Europi, poput južne Španije, Mediterana, Alpa i Balkana, vjerojatno biti sušnije naredna tri mjeseca”, objašnjava Lowinski.
Dodaje da to ne znači da nećemo imati dan ili mjesec koji će biti vlažniji ili sušniji zbog pojedinačnih vremenskih događaja.
Klimatske promjene vjerojatno će učiniti europsku zimu toplijom - i ekstremnijom Naše buduće zime postaju toplije zbog klimatskih promjena i to već vidimo u stvarnim brojkama ovog mjeseca.
Na primjer, meteorološka stanica DWD u Baden-Badenu na jugozapadu Njemačke upravo je izvijestila o 22,2°C, novom rekordu za posljednjih 10 dana novembra u cijeloj Njemačkoj.
Već sada, šest od deset najtoplijih zimskih sezona u UK-u dogodilo se nakon 2007. godine.
Lowinski ističe da je zanimljivo vidjeti ovako veliki skok temperatura u Europi, koji smo vidjeli u novembru, gdje su temperature porasle s nule na 18°C.
Iako brze, ogromne promjene temperatura nisu neuobičajene u Aziji i Sjevernoj Americi, trebale bi biti manje vjerojatne u europskoj pomorskoj klimi.