ADVERTISEMENT

"To je budžet za novu eru koja odgovara ambicijama Evrope", rekao je predsjednik Evropske komisije u srijedu poslijepodne.

"To se bavi izazovima s kojima se suočava Evropa. To jača našu nezavisnost."

Njen nacrt preoblikuje strukturu budžeta oko tri glavna stuba:

1. 865 milijardi evra za poljoprivrednu, ribarsku, kohezijsku i socijalnu politiku,
2. 410 milijardi evra za konkurentnost, uključujući istraživanje i inovacije,
3. 200 evra za vanjsko djelovanje, uključujući 100 milijardi evra za Ukrajinu.

Iako će direktni doprinosi država članica pokriti većinu budžeta, Von der Leyen takođe predviđa nove poreze na električni otpad, duvan i korporativni profit na nivou cijele EU kako bi se Briselu omogućilo da samostalno prikupi dodatne prihode.

Sva finansijska sredstva biće uslovljena poštivanjem vladavine prava, što je ključna promjena u reakciji na demokratsko nazadovanje u Mađarskoj.

"Vladavina prava je neophodna. Osiguraćemo odgovorno trošenje i punu odgovornost", rekla je Von der Leyen.

Prezentacijom zvanično započinje politička prepirka između država članica i Evropskog parlamenta, za koju se očekuje da će biti dugotrajna, iscrpljujuća i eksplozivna, dok se svaka izborna jedinica svim silama bori da osigura novac za svoje prioritete, piše Euronews.

Prijedlog Von der Leyen za novi višegodišnji budžet snažno je oblikovan iskustvom njenog prvog mandata na čelu moćne izvršne vlasti.

Ubrzo nakon što je stigla u Brisel, uglavnom nepoznata ličnost dovedena iz Berlina, Von der Leyen se suočila s pandemijom COVID-19, koja ju je prisilila da osmisli novi fond za oporavak, popravi lance snabdijevanja i pregovara o ugovorima o vakcinama u ime 27 država članica. Zatim je dobila zadatak da se nosi s posljedicama potpune ruske invazije na Ukrajinu, naglim porastom cijena energije, rekordnom inflacijom, žestokom konkurencijom iz Kine i nizom razornih prirodnih katastrofa.

Sveobuhvatne tarife američkog predsjednika Donalda Trumpa najnovije su poglavlje u nizu uzastopnih kriza koje su finansije bloka dovele pod neviđeni pritisak, ozbiljno dovodeći u pitanje kolektivnu sposobnost reagovanja na nepredviđene događaje.

Svjesna ovih ograničenja, Von der Leyen je reformisala dugoročni budžet kako bi ga učinila manje krutim i fleksibilnijim, dajući svojim službama veći manevarski prostor za raspodjelu novca u skladu sa stalno promjenjivim okolnostima unutar i izvan Evrope.

„To je strateški, fleksibilnije i transparentnije“, rekla je, nazivajući najambicioznijim ikad predloženim prijedlogom izvršne vlasti.

Strategija predstavlja ambiciozan odmak od tradicionalnog razmišljanja koje je temelj budžeta, formalno poznatog kao Višegodišnji finansijski okvir (MFF), koji se do sada zasnivao na jasno definisanim alokacijama za specifične programe kojima upravljaju specijalizovani odjeli Evropske komisije.

Tri glavna stuba

Jedna od najupečatljivijih izmjena u prijedlogu Von der Leyen je spajanje dva najveća budžetska paketa: Zajedničke poljoprivredne politike (CAP), koja obuhvata subvencije za poljoprivrednike, i kohezionih fondova.

Umjesto da budu odvojeni entiteti, oba će biti grupirana u okviru prvog stuba: Nacionalna i regionalna partnerstva, ukupne vrijednosti 865 milijardi evra.

Čini se da su dva budžetska paketa značajno smanjena u poređenju sa sadašnjim budžetom, gdje ZPP i kohezija čine preko 60% alokacija.

Očekuje se da će se za duboko smanjenje budžeta žestoko boriti južne zemlje, koje su oprezne zbog bilo kakve reakcije poljoprivrednog sektora, i istočne zemlje, koje zavise od kohezione politike kako bi premostile jaz sa bogatijim državama članicama.

Istovremeno, smanjenje će pozdraviti zapadne i sjeverne zemlje, koje su se dosljedno zalagale za veći fokus na savremene prioritete, kao što su klimatske akcije, odbrana, sigurnost, istraživanje, inovacije i najsavremenije tehnologije.

Ovaj apel je prošle godine pojačan značajnim izvještajem bivšeg italijanskog premijera Maria Draghija, koji je pozvao na "radikalne promjene" kako bi se preokrenuo stalni pad konkurentnosti bloka i suočio s intenzivnom konkurencijom iz SAD-a i Kine.

Von der Leyenin odgovor je još jedna novina: Evropski fond za konkurentnost, vrijedan 410 milijardi evra. Fond je namijenjen iskorištavanju privatnog kapitala kako bi se maksimizirao učinak javnog novca, koji se često osuđuje kao žalosno nedovoljan.

Treći stub nacrta budžeta kombinuje sve instrumente vanjske politike u okviru programa Globalna Evropa u iznosu od 200 milijardi evra. Ovdje Von der Leyen predlaže uspostavljanje fonda od 100 milijardi evra namijenjenog isključivo podršci oporavku i obnovi Ukrajine.

Ideja slijedi korake iz programa Ukrajinski fond od 50 milijardi ebra koji su lideri odobrili početkom 2024. godine kako bi pomoć bila pouzdanija i predvidljivija. Uspostavljanjem ovog fonda, Brisel je zaštitio isplate pomoći od unutrašnjih sukoba i pojedinačnih veta.

Von der Leyen želi replicirati i proširiti model u sljedećem budžetu kako bi osigurala da Ukrajina, čiji je proces pristupanja pod mađarskim vetom, može računati na pomoć bloka.

Paralelno s tri stuba, plan predviđa 292 milijarde evra za ostale troškove, uključujući otplatu duga iz vremena COVID-a, koji se procjenjuje na između 25 i 30 milijardi evra godišnje, što je značajan faktor koji nije postojao u prethodnom budžetu.

Komisija je ranije izjavila da bi bespovratna sredstva iz fonda za oporavak trebala biti u potpunosti otplaćena putem takozvanih vlastitih sredstava, kao što su Sistem trgovine emisijama (ETS), carine i novopredloženi porezi, čime bi se godišnje prikupilo 58,2 milijarde evra.