Evropska komisija je u ponedjeljak saopštila da zemlje članice mogu implementirati vlastite nacionalne zabrane za maloljetnike na društvenim mrežama, u novim smjernicama u okviru svog moćnog Zakona o digitalnim uslugama.
Izvršna vlast EU je posljednjih mjeseci bila pod pritiskom da uvede mjere za zaštitu maloljetnika na internetu. Nacionalne vlade u Francuskoj, Danskoj, Španiji i drugim zemljama pozvale su na ograničenja društvenih mreža, a neke su kritikovale EU što ne djeluje dovoljno brzo.
Francuska i Holandija podržale su potpunu zabranu društvenih mreža za maloljetnike mlađe od 15 godina. Grčka je saopštila da smatra da bi za djecu mlađu od određene dobi trebao biti potreban roditeljski pristanak. Danska, koja trenutno predvodi rad u Savjetu EU, zalaže se za snažnije akcije na nivou EU.
Tehnološki gigant Meta takođe je predložio zakonska ograničenja koja bi zahtijevala od roditelja da pristanu na korištenje svoje djece na društvenim mrežama ispod određene dobi.
“Provjera dobi nije nešto lijepo. Apsolutno je neophodna”, rekla je danska ministrica za digitalnu politiku Caroline Stage Olsen, koja je predstavila smjernice zajedno sa šeficom Komisije za tehnologiju Hennom Virkkunen.
Nove smjernice Komisije za zaštitu maloljetnika na internetu imaju za cilj osigurati da se platforme suočavaju sa sličnim skupom pravila širom Evrope u okviru Zakona o digitalnim uslugama (DSA), prekretničke regulative bloka o društvenim mrežama. Smjernice nisu obavezujuće i postavljaju mjerilo za kompanije za tumačenje zahtjeva prema DSA.
Komisija je u ponedjeljak takođe objavila tehničke specifikacije za aplikaciju za provjeru dobi koja bi mogla pomoći u provjeri da li su korisnici stariji od 18 godina korištenjem identifikacijskih dokumenata, pa čak i prepoznavanja lica. Aplikacija će biti testirana u Francuskoj, Grčkoj, Španiji, Italiji i Danskoj, pet zemalja koje takođe zagovaraju ograničenja i rade na vlastitim rješenjima za provjeru dobi.