Evropska unija planira sljedeće sedmice predstaviti niz mogućih kaznenih mjera protiv Izraela zbog njegovih postupaka u Gazi, iako podjele među državama članicama vjerovatno neće omogućiti njihovo usvajanje, rekli su zvaničnici.
ADVERTISEMENT
Interna revizija trgovinskog sporazuma EU-a s Izraelom, do koje je prošlog mjeseca došao Euractiv, pokazala je "naznake kršenja" obaveza o poštivanju ljudskih prava sadržanih u tom sporazumu.
Kao odgovor na to, Evropska služba za vanjske poslove (EEAS), diplomatski organ EU-a, priprema da ambasadorima u srijedu predstavi službeni dokument s mogućim opcijama, prema tvrdnjama zvaničnika upoznatih s pregovorima.
U dokumentu se navodi pet mogućih mjera, uključujući potpuno ili djelimično suspendovanje Sporazuma o pridruživanju s Izraelom, ciljanje sankcija na izraelske ministre, vojne zvaničnike ili ekstremističke doseljenike, trgovinska ograničenja, embargo na oružje i obustavu naučne saradnje.
Iako su mnoge od ovih mjera bile predmet neformalnih razgovora posljednjih mjeseci, ovo će biti prvi put da će biti formalno predstavljene u pisanom obliku.
Ministri vanjskih poslova EU-a raspravljat će o dokumentu na sastanku u Briselu 15. jula, što će biti i posljednji susret prije ljetne pauze. Taj datum ujedno predstavlja i neformalni rok za Izrael da pokaže poboljšanje humanitarne situacije u Gazi.
"Prvi cilj je promijeniti ponašanje na terenu. Ako se situacija ne popravi, tada možemo razmotriti daljnje mjere", rekla je prošlog mjeseca šefica evropske diplomatije Kaja Kallas.
Tehnička delegacija EU-a, koju je predvodio izaslanik za Bliski istok Christophe Bigot, nedavno je posjetila Izrael na razgovore, ali su zvaničnici EU izrazili skepsu u pogledu postizanja konkretnih rezultata.
Izrael je oštro kritizirao reviziju EU-a, nazivajući je "sramotnom" i "metodološki manjkavom".
Dok Brisel tvrdi da je cilj procesa ublažavanje patnje civila u Gazi, unutar EU i dalje postoje duboke podjele.
Suspendovanje Sporazuma o pridruživanju zahtijevalo bi jednoglasnu saglasnost svih 27 članica, što se smatra malo vjerovatnim zbog protivljenja Njemačke, Češke i Mađarske. Evropska komisija, koja vodi trgovinsku politiku, navodno se također protivi širokim ekonomskim mjerama.
Embargo na oružje također se smatra malo vjerovatnim, posebno zbog uloge Njemačke kao najvećeg evropskog dobavljača oružja Izraelu.
Međutim, ciljane sankcije protiv pojedinaca smatraju se politički najizvodljivijom opcijom. Diplomate EU napominju da su slične mjere već uvele zemlje poput Ujedinjenog Kraljevstva, Australije, Kanade, Novog Zelanda i Norveške.