Europa se trenutno suočava sa ozbiljnom krizom u proizvodnji žitarica, koja bi mogla imati dugoročne posljedice po sektor.
Zbog niza nepovoljnih faktora, uključujući loše vremenske uvjete, visoke proizvodne troškove, nisku kvalitetu proizvoda i konkurenciju iz Ukrajine, očekuje se da će proizvodnja žitarica u EU biti na najnižem nivou od 2007. godine.
Ovo upozorenje izaziva zabrinutost među poljoprivrednicima i analitičarima, jer bi moglo imati ozbiljan utjecaj na tržište.
Na sastanku sa zastupnicima Evropskog parlamenta 18. novembra, Pierre Bascou, zvaničnik Evropske komisije, izrazio je zabrinutost zbog procijenjenog smanjenja proizvodnje žitarica u EU na svega 255,6 miliona tona, što je 9% ispod historijskog prosjeka.
Bascou je naglasio da je tekuća sezona bila posebno izazovna zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta, uključujući suše u jugoistočnoj Europi i prekomjerne jesenske padavine, što je negativno utjecalo na i količinu i kvalitet žetve.
Pad proizvodnje i kvaliteta
Pad proizvodnje žitarica u EU posljedica je smanjenja površina pod žitaricama i nižih prinosa u ključnim regijama. Francuska, jedan od najvećih proizvođača, pretrpjela je značajan pad, koji je samo djelimično nadoknađen povećanjem proizvodnje u drugim zemljama.
Cédric Benoist, francuski poljoprivrednik i predsjednik radne grupe za žitarice u udruženju Copa-Cogeca za Euronews kaže: "Ove godine gubimo novac. Ova situacija je neodrživa na duže staze.“
Pad proizvodnje je posebno izražen u kukuruzu, čija se proizvodnja procjenjuje na 58 miliona tona, što je 12% ispod prosjeka.
Žetva obične pšenice također je u opadanju i procjenjuje se na 112,6 miliona tona, što je 11% ispod prosjeka. Jedino je proizvodnja ječma doživjela blagi porast, ali i dalje ostaje 5% ispod istorijskog nivoa.
Međutim, problem nije samo u količini, već i u kvalitetu. Mnoge žetve imaju niže sadržaje proteina, dok su neki usjevi kontaminirani alkaloidima, toksinima koji mogu drastično smanjiti tržišnu vrijednost žitarica.
Ova kontaminacija prisiljava mnoge poljoprivrednike da prerade žitarice za stočnu hranu ili biomasu, što je dovelo do daljnjeg smanjenja cijena.
Visoki troškovi i niske cijene
Iako je proizvodnja žitarica u EU u opadanju, globalni konkurenti, uključujući zemlje na južnoj i sjevernoj hemisferi, imaju izuzetno dobre žetve, što drži cijene žitarica na niskom nivou.
Bascou iz Europske komisije istaknuo je: "Situacija nije dramatična, ali jasno je da smo mogli očekivati bolje cijene u skladu s padom proizvodnje.“
Uz to, tržište žitarica suočava se sa dodatnim izazovima. Jeftine žitarice iz Ukrajine preplavljuju evropsko tržište, što dovodi do još nižih cijena, dok troškovi proizvodnje nastavljaju da rastu. Iako su cijene đubriva i stočne hrane u trećem tromjesečju 2024. pale za 8%, ukupni troškovi proizvodnje i dalje su značajno viši nego 2020. godine.
U ključnim evropskim zemljama, kao što su Francuska i Irska, troškovi proizvodnje su porasli za više od 30% u posljednje tri godine, što dodatno otežava situaciju za poljoprivrednike.
Na primjer, u Francuskoj su troškovi proizvodnje porasli sa 1.512 eura po hektaru u 2021. godini na 2.065 eura po hektaru u 2023. godini. U Irskoj, sličan porast zabilježen je sa 1.330 eura na 2.199 eura po hektaru u istom periodu.
Europa se nalazi na raskrsnici kada je u pitanju proizvodnja žitarica, suočena s višestrukim izazovima koji prijete da dovedu do ozbiljnih problema na tržištu.
Pad proizvodnje i kvaliteta, uz visoke proizvodne troškove i konkurenciju iz Ukrajine, stvara nesigurnost u sektoru.
Poljoprivrednici i analitičari pozivaju na hitnu reakciju i dugoročne strategije za jačanje otpornosti evropske poljoprivrede.