Potrošnja na odbranu u Europskoj uniji predviđa se na 326 milijardi eura (1,9% BDP-a EU) u 2024. godini.
Iako je došlo do značajnog povećanja vojne potrošnje, nacionalni napori neće biti dovoljni da EU bude spremna za vođenje rata visokog intenziteta, upozorio je visoki diplomata i izvršni direktor Europske obrambene agencije (EDA) Joseph Borrell.
Tokom sastanka u utorak, države članice EU obavezuju se na zajednički razvoj vojnih projekata usmjerenih na integriranu zračnu i proturaketnu obranu, elektronsko ratovanje, municiju i nove generacije borbenih brodova.
Očekuje se da će ministri odbrane iz najviše 17 država članica potpisati politička pisma namjere za razvoj tih zajedničkih vojnih kapaciteta, od kratkoročnih nabavki do dugoročnih inicijativa za izgradnju novih vojnih sposobnosti. Svako pismo će obuhvatiti pojedinačne projekte, a potpisivanje će biti ključan korak u izgradnji strateške obrambene suradnje u Europi.
Prema riječima izvršnog direktora EDA, Jiříja Šedivýja, kako bi postala kredibilan pružatelj sigurnosti, EU mora razviti strateške sposobnosti, uključujući sposobnosti za ratovanje visokog intenziteta.
Iako pisma namjere ne obvezuju na konkretna financijska ulaganja, ona predstavljaju važan politički signal kojim se države članice obvezuju na daljnju suradnju u oblasti zajedničke obrambene industrije.
Novi financijski okvir i izazovi
Prema najnovijem izvještaju EDA, zemlje članice EU sve su bliže ispunjavanju cilja NATO-a o potrošnji na obranu od 2% BDP-a, s ukupnom vojnom potrošnjom koja bi trebala doseći 326 milijardi eura u 2024. godini.
Međutim, unatoč ovom porastu, nacionalni napori neće biti dovoljni za pripremu EU na rat visokog intenziteta, ističe Borrell.
On naglašava da bi dodatna sredstva za obranu trebala biti usmjerena na najefikasniji način, uključujući suradničke europske investicije u zajedničke vojne projekte, kako bi se postigla bolja ravnoteža između nacionalnih i zajedničkih obrambenih kapaciteta.
Europska komisija je prošlog tjedna odobrila 300 milijuna eura za financiranje pet zajedničkih obrambenih projekata unutar EDIRPA instrumenta. Također, Komisija je predstavila prijedlog za izdvajanje 1,5 milijardi eura za Program europske obrambene industrije (EDIP).
Međutim, ove brojke su daleko ispod potrebnih ulaganja za suočavanje s izazovima europskog obrambenog sektora, koji je još uvijek fragmentiran i ovisan o vanjskim dobavljačima.
Andrius Kubilius, novi povjerenik EU za obranu, upozorio je prošlog tjedna da će za modernizaciju vojne infrastrukture u EU u sljedećoj desetljeću biti potrebno oko 200 milijardi eura, kako bi se omogućila brza mobilizacija vojne opreme i trupa diljem EU.
Dodatno, potrebno je uložiti još 500 milijardi eura za izgradnju europskog sustava protuzračne obrane.
Saradnja na novim vojnim tehnologijama
Europska obrambena agencija identificirala je 18 potencijalnih područja za suradnju u obrambenim projektima, od kojih su četiri već privukla konkretne obveze država članica za dublju suradnju. Među najvažnijim projektima nalaze se razvoj integrirane zračne i proturaketne obrane, uključujući sustave za presretanje bespilotnih zrakoplova (C-UAS), protuzračne obrambene sustave (GBAD) te novu generaciju borbenih brodova.
Prema izvještaju EDA, najmanje sedam zemalja članica, uključujući Belgiju i Nizozemsku, izrazilo je interes za razvoj europskog borbenog broda koji bi štitio europske vode i odgovarao na sigurnosne prijetnje izvan EU. Ove zemlje planiraju uskladiti zahtjeve, razviti poslovni model i pripremiti zajedničku nabavku do 2040. godine, s ciljem jačanja europske pomorske suradnje.
Osim toga, 13 zemalja članica pokazalo je interes za razvoj elektronskih vojnih tehnologija, koje omogućuju ometanje neprijateljskih komunikacija i senzora, istovremeno štiteći europske snage od otkrivanja i smetnji. Ovi projekti usmjereni su na razvoj sofisticiranih tehnologija koje su ključne za zaštitu integriteta europskih vojnih operacija.
Kako ističe Šedivý, ove suradnje okupljaju nacionalne donositelje odluka, planere i stručnjake za naoružanje, te su usklađene s prioritetima NATO-a, čime EU jača svoju poziciju u globalnoj sigurnosnoj arhitekturi.