ADVERTISEMENT

Danski parlament usvojio je zakon kojim će se starosna granica za penzionisanje postepeno povećavati na 70 godina do 2040. godine, čime će Danska imati najvišu dob za odlazak u penziju u Evropskoj uniji.

Od 2006. godine, kada je uvedeno vezivanje starosne granice za penzionisanje uz očekivani životni vijek (prosječno 82 godine), Danska svakih pet godina prilagođava prag za penzionisanje. Trenutno je ta granica 67 godina, a planirano je da naraste na 68 godina do 2030., te na 69 godina do 2035.

Nova granica od 70 godina primjenjivaće se na sve koji su rođeni nakon 31. decembra 1970. godine. Zakon je izglasan juče, sa 81 glasom "za" i 21 "protiv". U Danskoj se pravo na penziju može ostvariti i ako je između 15. godine života i penzionisanja najmanje 40 godina uplaćivan doprinos i prijavljeno prebivalište u zemlji, prenosi Index.

Premijerka Danske Mette Frederiksen iz Socijaldemokratske partije prošle je godine izjavila da bi princip automatskog povećanja starosne granice za penzionisanje mogao biti preispitan. "Više ne vjerujemo da bi se granica za penziju trebala automatski povećavati", izjavila je tada Frederiksen, dodavši da "ne možete stalno govoriti ljudima da moraju raditi još jednu godinu više". Ipak, novi zakon ide suprotno od te najave.

Mnogi radnici u Danskoj smatraju ovu promjenu nepravednom, posebno oni koji rade fizički zahtjevne poslove. "Radimo i radimo, ali ne možemo ovako zauvijek", rekao je 47-godišnji krovopokrivač Tommas Jensen za danske medije. "Možda je drugačije za one koji rade kancelarijske poslove, ali za fizičke radnike ovo je veoma teško", dodao je.

Protesti zbog zakona

"I cijeli sam život plaćao poreze. Trebalo bi ostati nešto vremena i za djecu i unuke", poručio je Jensen za portal DK.

Proteste koji su organizovani u znak protivljenja povećanju granice za penziju, podržali su sindikati, a održavali su se u Kopenhagenu proteklih sedmica.

Pred samo glasanje, predsjednik danske sindikalne konfederacije Jesper Ettrup Rasmussen poručio je da je prijedlog "potpuno nepravedan". "Danska ima snažnu ekonomiju, a ipak i najvišu granicu za penzionisanje u cijeloj EU", rekao je. "Viša starosna granica znači da ljudi gube pravo na dostojanstvenu starost."

Penzionisanje u šezdesetim godinama sve je nedostižniji cilj, a u nekim zemljama već se raspravlja o tome hoće li nova norma postati 75 godina. Granica za penzionisanje varira širom Evrope. Mnoge vlade su posljednjih godina povećavale dob za penzionisanje kako bi se suočile s rastućim očekivanim životnim vijekom i budžetskim izazovima.

U Švedskoj se penzija može početi primati najranije sa 63 godine. U Italiji je standardna granica 67 godina, ali se i ona može mijenjati u skladu s očekivanim životnim vijekom, te bi mogla porasti 2026. godine. U Ujedinjenom Kraljevstvu osobe rođene između 6. oktobra 1954. i 5. aprila 1960. odlaze u penziju sa 66 godina, dok će se ta granica za mlađe generacije postepeno povećavati.

U Francuskoj je 2023. godine usvojen zakon kojim je granica za penzionisanje podignuta sa 62 na 64 godine. Taj potez izazvao je masovne proteste i nerede, a predsjednik Emmanuel Macron zakon je progurao bez glasanja u parlamentu, što je izazvalo ogromne proteste.