ADVERTISEMENT

Pripremljenost na krize je nacionalna nadležnost širom EU, ali nova koalicija voljnih - koju čine Belgija, Estonija, Finska, Latvija, Litvanija, Luksemburg, Nizozemska i Švedska - navela je u saopštenju da su "napori država članica i institucija EU" potrebni "jer krize postaju sve više prekogranične, međusektorske i rastu u složenosti".

"Rusija se upušta u destabilizirajuće akcije koje bi mogle utjecati na sve države članice. Vidimo da bi se ova sposobnost potencijalno mogla povećati ako Rusija više nije toliko uključena u Ukrajinu - ako postignemo mirovni sporazum", rekao je švedski ministar civilne zaštite Carl-Oskar Bohlin za Euronews.

"Zato je vrlo važno da sve države članice rade na civilnoj spremnosti i jačanju otpornosti."

"Da bismo imali kredibilnu vojnu sposobnost, potrebna nam je i kredibilna sposobnost rješavanja kriza unutar našeg društva. Moramo pokazati da nikada nećemo odustati. Ako bi protivnik pokrenuo nepravedan napad na nas, moramo jasno staviti do znanja da smo otporni – i predstaviti snažno društvo koje se ne smatra vrijednim napada“, dodao je.

Neke od prijetnji protiv kojih nova koalicija kaže da EU treba ojačati svoju spremnost i otpornost uključuju vojne, hibridne, terorističke i kriminalne prijetnje, strane manipulacije i miješanja, te druge poremećaje uzrokovane prirodnim ili ljudskim djelovanjem izazvanim katastrofama.

Ministri koji su učestvovali na sastanku složili su se da razviju i rade na Zajedničkoj koalicijskoj agendi koja bi im omogućila da implementiraju Strategiju Unije za spremnost koju je prije dva mjeseca predložila Evropska komisija.

Komisija tvrdi da postoji potreba za harmonizacijom u 27 država članica jer se nivoi spremnosti za krize uveliko razlikuju, zbog različitih procjena prijetnji prvenstveno zasnovanih na geografiji.

Plan izvršne vlasti EU pozivao je na povećanje zaliha osnovne opreme i potrepština, uključujući medicinske protumjere, kritične sirovine i energetsku opremu, kao i na poboljšanje saradnje između civilnih i vojnih vlasti.

Međutim, vodeća inicijativa bio je poziv državama članicama da razviju 72-satni komplet za preživljavanje za građane. Ovaj komplet, rekla je tada komesarka za spremnost za krize Hadja Lahbib, trebao bi uključivati ​​hranu, vodu, lijekove, prenosivi radio, baterijsku lampu, rezervne baterije, punjače, gotovinu, kopije važnih dokumenata, uključujući medicinske recepte, rezervne ključeve, toplu odjeću i osnovne alate poput noževa.

Inicijativu su neki odmah označili kao alarmističku i zastrašujuću, ali produženi nestanak struje širom zemlje u Španiji prošlog mjeseca doveo je do toga da je Komisija djelimično opravdala svoje tvrdnje.

"U Nizozemskoj već naporno radimo na otpornosti, ali je važno da se ne ograničavamo na nacionalne granice. Štaviše, možemo mnogo naučiti od zemalja oko nas koje su već naprednije“, rekao je David van Weel, nizozemski ministar pravde i sigurnosti, navodeći Švedsku, Dansku i baltičke države kao primjere.

"Otporna Evropska unija nas čini jačima i osigurava da je Evropa spremna za poremećaje u društvu uzrokovane različitim vrstama kriza. Također, ne radi se samo o kompletima za hitne slučajeve za građane EU, već i, na primjer, o popravci električne mreže ili druge vitalne infrastrukture. Možete zamisliti obučene građane kao radnike civilne zaštite koji će ponovo pokrenuti uništene električne hangare, ugasiti požare ili pružiti prvu medicinsku pomoć u krizi“, dodao je.

Grupa planira da se sastaje dva puta godišnje, a sljedeći sastanak će se održati u Švedskoj. Euronews saznaje da su Poljska i Njemačka izrazile interes za pridruživanje koaliciji, prenosi Euronews.com.