Loader
Loader
Pronađite nas

Evropa "opsjednuta" kafom: Proizvodnja porasla za 15 procenata

Zelenski: Putin umesto pregovora sprema nastavak rata, povećava broj vojnika

    Kardinali završavaju sastanke u Vatikanu dan prije početka glasanja za papu

    Vatikan (Izvor: Vatican Media via AP)
    Euronews.com/Euronews.ba
    Objavljeno

    Kardinali su završili svoje sastanke prije konklave u Vatikanu, pokušavajući identificirati mogućeg novog papu koji će naslijediti papu Franju koji je preminuo 21. aprila u 88. godini života.

    ADVERTISEMENT

    133 kardinala elektora iz 70 zemalja čini se fundamentalno ujedinjenima u insistiranju da pitanje pred njima nije toliko hoće li Katolička crkva dobiti svog prvog azijskog ili afričkog papu, niti je li on konzervativan ili progresivan.


    Umjesto toga, kažu da je primarni zadatak pronaći papu koji može biti i pastor i učitelj i neko ko može ujediniti crkvu i propovijedati mir.


    "Potreban nam je superman!" rekao je kardinal William Seng Chye Goh, 67-godišnji nadbiskup Singapura.


    To je veliki zadatak s obzirom na skandale seksualnog zlostavljanja i finansijske skandale koji su naštetili ugledu crkve i trendove sekularizacije u mnogim dijelovima svijeta koji odvraćaju ljude od organizirane religije.


    Dodajte tome teško finansijsko stanje Svete Stolice i često disfunkcionalnu birokratiju, i posao pape u 21. vijeku djeluje zastrašujuće.


    Od 133 kardinala koji će glasati, papa Franjo je imenovao njih 108, ali postoji element neizvjesnosti oko izbora jer se mnogi od njih nisu poznavali prije prošle sedmice.


    To znači da nisu imali mnogo vremena da utvrde ko je među njima najpogodniji za vođenje crkve od 1,4 milijarde ljudi.


    Kardinali su u utorak održali svoj posljednji dan sastanaka prije konklave, tokom kojih su papin prsten i njegov službeni pečat uništeni u jednom od posljednjih formalnih obreda prelaska njegovog pontifikata na sljedeći.


    Kardinali će započeti proces izbora novog pape kada konklava počne u Sikstinskoj kapeli u srijedu poslijepodne i kada kardinali daju svoj prvi glas.


    Pod pretpostavkom da nijedan kandidat ne osigura potrebnu dvotrećinsku većinu, odnosno 89 glasova, kardinali će se povući za taj dan i vratiti se u četvrtak.


    Imat će dva glasanja ujutro, a zatim dva poslijepodne, dok se ne pronađe pobjednik.


    Na pitanje koji su prioriteti kardinala birača, Goh je novinarima rekao da je glavno pitanje da novi papa mora biti u stanju širiti katoličku vjeru i "učiniti crkvu relevantnom u današnjem vremenu. Kako doprijeti do mladih ljudi, kako pokazati lice ljubavi, radosti i nade", piše Euronews.com.


    Papa za budućnost


    Ali osim toga, postoje i stvarni geopolitički problemi koje treba uzeti u obzir.


    Katolička crkva raste u Africi i Aziji, kako po broju krštenih vjernika, tako i po broju svećeničkih i ženskih vjerskih redova.


    Međutim, smanjuje se u tradicionalno katoličkim uporištima Evrope, s praznim crkvama i vjernicima koji formalno napuštaju crkvu na mjestima poput Njemačke, mnogi navodeći skandale sa zlostavljanjem.


    "Azija je zrela za evangelizaciju i žetvu zvanja“, rekao je velečasni Robert Reyes, koji je studirao u sjemeništu s kardinalom Luisom Antoniom Tagleom, filipinskim kardinalom koji se smatra kandidatom za prvog azijskog papu.


    Ali da li budući papa treba da odražava novo lice Katoličke crkve i inspiriše vjernike u dijelovima svijeta gdje je zamah rasta već u toku, jedno je od pitanja s kojima će se kardinali neizbježno pozabaviti tokom konklave.


    Papa Franjo bio je prvi latinoamerički papa, a regija i dalje čini većinu katolika u svijetu.


    Indijski kardinal Oswald Gracias, penzionisani nadbiskup Mumbaija, smatra da crkva treba da postane više azijska, kulturno i duhovno.


    "Centar gravitacije svijeta se pomjera prema Aziji", rekao je. "Azijska crkva ima mnogo toga da da svijetu."


    Sa 80 godina, Gracias ne može da učestvuje u konklavi, ali Indija ima četiri kardinala-elektora, a ukupna Azija ima 23, što je čini drugim najvećim glasačkim blokom nakon Evrope, koja ima 53.


    Jedno od velikih geopolitičkih pitanja s kojima se suočavaju kardinali je Kina i procijenjenih 12 miliona katolika koji tamo žive.


    Pod papom Franjom, Vatikan je 2018. godine potpisao kontroverzni sporazum s Pekingom kojim se reguliše imenovanje biskupa, što su mnogi konzervativci osudili kao izdaju ilegalnih kineskih katolika koji su ostali lojalni Rimu tokom decenija komunističkog progona.


    Vatikan je branio taj sporazum kao najbolji dogovor koji je mogao postići, ali ostaje da se vidi hoće li nasljednik pape Franje poštovati tu politiku.


    Crkva u Africi


    Prema statistikama Vatikana, katolici predstavljaju 3,3% stanovništva u Aziji, ali taj broj raste, posebno u smislu bogoslova, kao što je slučaj u Africi, gdje katolici predstavljaju oko 20% stanovništva.


    Kardinal Fridolin Ambongo Besungu, nadbiskup Kinshase i još jedan kardinal koji se redovno nalazi na listama potencijalnih papa, rekao je da je u Rimu kako bi izabrao papu za sve katolike svijeta.


    "Nisam ovdje zbog Konga, nisam ovdje zbog Afrike, ovdje sam zbog univerzalne crkve. To je naša briga, univerzalne crkve", rekao je novinarima.


    "Kada završimo, vratit ću se u Kinšasu i ponovo ću staviti svoju nadbiskupsku kapu Kinšase, a borba se nastavlja."

    Možda će vam se svidjeti