Ukupan iznos zamrznutog novca veći je od ukupne pomoći koju je EU pružila Ukrajini tokom trogodišnjeg rata. Ali njegovo iskorištavanje nije bez rizika.
ADVERTISEMENT
Zgrada Euroclear u centru Brisela u središtu je intenzivnih političkih diskusija unutar Evropske unije, budući da se vjeruje da belgijski depozitar hartija od vrijednosti drži lavovski dio ruske imovine vrijedne 258 milijardi eura koja je zamrznuta širom zemalja EU.
Institucije EU su podijeljene oko toga da li i kako iskoristiti ovaj novac za podršku Ukrajini, nakon što su Kijevu dale prvih 1,5 milijardi eura kamata generiranih od ove imobilizirane ruske imovine.
Neke zemlje članice, poput Francuske i Belgije, smatraju da bi oduzimanje ove imovine bilo nezakonito i stoga pozivaju na oprez. Drugi se zalažu za zapljenu novca, koji bi predstavljao više od cjelokupne pomoći koju je Evropa pružila Ukrajini tokom trogodišnjeg rata.
Debata je u toku i u Evropskom parlamentu, koji je u srijedu održao raspravu o tom pitanju.
"Postoje vlade koje su posebno uključene", rekao je za Euronews novi poslanik Sandro Gozi. “Zajedno sa Evropskom centralnom bankom i drugim institucijama EU rade na provjeravanju koje su pravne i finansijske mogućnosti. Jasno je da, da nema tržišnog i pravnog rizika koji proizilazi iz konfiskacije ruskih sredstava, mi bismo nastojali da to učinimo odmah.”
Iako zapljena kamata na ovu imovinu, inicijativa koja se procjenjuje na 3 milijarde eura godišnje, ne predstavlja gotovo nikakve rizike, neki vjeruju da bi konfiskacija ruske imovine mogla ugroziti povjerenje stranih investitora u jedinstvenu valutu.
Međutim, ovaj argument odbacuju zastupnici iz baltičkih država, Poljske i drugih zemalja blizu ruske granice koji žele da zaplijene novac što je prije moguće.
"Svaka odluka mora biti ukorijenjena u međunarodno pravo", rekao je za Euronews finski zastupnik Zelenih Ville Niinistö. “Dakle, sve dok se u konfiskaciji poštuje međunarodno pravo, to je moguće učiniti. To je posebna stvar. Euro stabilnost i euro tržište su vrlo pouzdani za svakoga u koje može ulagati.”
Druga tačka diskusije je više strateška. Čini se da neke vlade vjeruju da bi ovi ruski fondovi također mogli dati EU određenu polugu u bilo kakvim mirovnim pregovorima. Oni bi trebali biti "dio pregovora na kraju rata", rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron prošle sedmice u Washingtonu, otvarajući ideju korištenja imovine kao moneta za pregovaranje ili kao sigurnosne garancije za Ukrajinu nakon mirovnog sporazuma.