U govoru u subotu ujutro, njemački kancelar Olaf Scholz branio je svoj stav protiv krajnje desnice i rekao da Njemačka neće prihvatiti ljude koji "intervenišu u našoj demokratiji", dan nakon što se američki potpredsjednik JD Vance sastao s liderom AfD-a i kritizirao evropske lidere.
ADVERTISEMENT
Govoreći na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji u petak, Vance je kritizirao pristup evropskih vlada demokratiji i rekao da se boji da je sloboda govora širom kontinenta "u povlačenju".
Tvrdio je da su mnogi Amerikanci u Evropi vidjeli "ukorijenjene interese koji se kriju iza ružnih riječi iz sovjetskog doba poput dezinformacija, kojima se jednostavno ne sviđa ideja da neko s alternativnim gledištem može izraziti drugačije mišljenje ili, ne daj Bože, glasati na drugačiji način, ili još gore, pobijediti na izborima."
Vance je rekao da nije toliko zabrinut za Rusiju ili Kinu u smislu evropske sigurnosti koliko za "prijetnju iznutra - povlačenje Evrope od nekih od njenih najosnovnijih vrijednosti, vrijednosti koje dijele sa Sjedinjenim Američkim Državama".
Na marginama događaja, Vance se devet dana prije njemačkih izbora sastao s Alice Weidel, ko-liderom krajnje desničarske i antiimigrantske stranke Alternativa za Njemačku (AfD).
U dugogodišnjem stavu da izbjegavaju ekstremnu desnicu u zemlji oštećenoj nacizmom, glavne njemačke stranke kažu da neće raditi s AfD-om.
Scholz je odgovorio na Vanceove komentare rekavši: “Njemačka je vrlo jaka demokratija, a kao jaka demokratija, apsolutno smo jasni da ekstremna desnica treba da bude van političke kontrole i procesa političkog odlučivanja, te da neće biti saradnje s njima.”
“Zaista odbijamo svaku ideju o saradnji između stranaka, drugih partija i ove ekstremno desničarske stranke.”
Aludirajući na pravila u Njemačkoj koja ograničavaju govor mržnje, rekao je da “sloboda govora u Evropi znači da ne napadate druge na načine koji su protivni zakonima i zakonima koje imamo u našoj zemlji”.
Do sukobljavanja Scholza i Vancea došlo je dok su evropski lideri pokušavali da smisle čvrstu novu liniju Washingtona po pitanjima uključujući demokratiju i budućnost Ukrajine, dok Trumpova administracija nastavlja da mijenja transatlantske konvencije koje su bile na snazi nakon Drugog svjetskog rata.
Američki predsjednik Donald Trump održao je telefonski razgovor s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom ove sedmice u kojem je rekao da će se dva lidera vjerovatno uskoro sastati kako bi pregovarali o mirovnom sporazumu oko Ukrajine. Trump je kasnije uvjerio ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da će i on imati mjesto za stolom.
U petak je ukrajinski lider rekao da njegova zemlja želi sigurnosne garancije prije bilo kakvih pregovora s Rusijom. Neposredno prije sastanka s Vanceom u Minhenu, Zelenski je rekao da će pristati da se lično sastane s Putinom tek nakon što se s Trumpom pregovara o zajedničkom planu.