ADVERTISEMENT

Konkretno, Komisija se uzdržala od obvezivanja pokretanja pravnog postupka protiv Poljske ili bilo koje druge države članice koja zaobilazi pet međusobno povezanih zakona iz Pakta.

Odgovor je u oštroj suprotnosti s prethodnim primjedbama visokih zvaničnika.

Prošle godine, Ylva Johansson, bivša evropska komesarka za unutrašnje poslove, koja je učestvovala u teškim pregovorima Pakta, rekla je da će izvršna vlast „naravno delovati i koristiti – ako bude potrebno – kršenje (procedure)” protiv zemalja koje ne ispunjavaju uslove.

Njen nasljednik, Magnus Brunner, dao je sličnu obavezu tokom saslušanja za potvrdu pred Evropskim parlamentom. "Ako je potrebno i opravdano, onda bi se mogao pokrenuti postupak za povredu", rekao je poslanicima.

Ali u ponedjeljak, Komisija, koja ima zadatak da garantuje ispravnu primjenu prava EU, nije uspjela ponoviti to obećanje.

"Ono što nećemo učiniti je da ulazimo u neku vrstu spekulacija o tome šta će se dogoditi ako se dogodi ovo ili ono. Nemamo običaj da odgovaramo na spekulativna pitanja", rekao je glasnogovornik Komisije.

Na pitanje Euronewsa da li je Komisija i dalje mišljenja da je pakt "obavezujući" za svih 27 država članica, kao što je ranije rekao, portparol je oprezno išao.

"Pakt će stupiti na snagu sredinom 2026. godine. Rad je u toku. Komisija je u bliskom kontaktu sa svim državama članicama i podržava, gdje je potrebno, da osigura da sve države članice budu spremne do tada", rekao je portparol.

Zvaničnik nije upotrijebio riječ "obavezujući" da opiše zakon.

Tusk kaže ne, 'tačka'

Petak nije bio prvi put da je Donald Tusk prijetio da će prekršiti Pakt o migracijama, ali je to bio prvi put da je to učinio u prisustvu njegove glavne zagovornice: Ursule von der Leyen, predsjednice Evropske komisije.

"Poljska neće implementirati Pakt o migraciji na način koji bi uveo dodatne kvote imigranata u Poljskoj", rekao je Tusk na zajedničkoj konferenciji za novinare.

Odobren u maju prošle godine, Pakt uspostavlja složen skup pravila za kolektivno upravljanje neregularnim dolaskom tražilaca azila. Primjenjivat će se od 2026. godine.

Njegov središnji stub je novi mehanizam "obavezne solidarnosti" koji će vladama dati tri različite opcije: premjestiti određeni broj tražitelja azila, platiti finansijski doprinos ili pružiti operativnu podršku, poput osoblja i opreme. Premeštanja treba da dostignu 30.000 godišnje, a finansijski doprinosi 600 miliona evra.

Od početka do kraja pregovora, Poljska i Mađarska su se energično suprotstavljale Paktu u cjelini, a posebno mehanizmu solidarnosti, s pogrešnim tvrdnjama da bi ih prisilio da prihvate migrante protiv svoje volje.

"Ovo nije ideološka rasprava. Poljska je u vrlo posebnoj situaciji. Pod velikim smo pritiskom ilegalne migracije", rekao je Tusk u petak. "Ako neko kaže da se od Poljske očekuje da preuzme dodatni teret, bez obzira ko to kaže, moj odgovor je da Poljska neće prihvatiti dodatni teret. Točka."

Premijer se pozvao na dva faktora kako bi odbranio svoje odbijanje da se povinuje: veliki broj ukrajinskih izbjeglica koje je ugostila Poljska, a koji je procijenio na dva miliona, i migracioni tokovi koje su Bjelorusija i Rusija instrumentalizirale na istočnoj granici.

Stojeći uz njegovu stranu, Ursula von der Leyen, koja je prethodno pozdravila Pakt kao "historijsko" postignuće za osiguravanje podjele tereta u cijelom bloku, obećala je da će Komisija "uzeti u obzir" i "poštovati" solidarnost Varšave prema Ukrajincima.

Komisija je u ponedjeljak pokušala razjasniti, ističući da će države članice imati "punu diskreciju" da biraju između tri mjere solidarnosti, ali nikada neće biti "obavezne" da premjeste tražioce azila ako to ne žele.

"Pakt uzima u obzir specifičnu migracijsku situaciju svake zemlje članice i pruža neophodnu fleksibilnost za rješavanje njihovih potreba. To je slučaj, na primjer, za pružanje solidarnosti članicama pod pritiskom. A to bi moglo uključiti i Poljsku zbog velikog broja ukrajinskih izbjeglica u Poljskoj", rekao je portparol.

Prema Paktu, zemlje za koje se smatra da su pod "migracionim pritiskom" imat će koristi od mjera solidarnosti. Na primjer, mogli bi tražiti da se neki tražioci azila presele u drugu državu članicu ili da dobiju finansijsku podršku i opremu. Štaviše, mogli bi imati koristi od djelimičnog ili potpunog izuzeća iz sistema, što znači da se od njih neće tražiti da presele migrante unutar svoje teritorije ili da se učlane u zajednički fond.

Izuzeci će biti objavljeni u oktobru nakon što Komisija objavi svoj godišnji izvještaj o procjeni nivoa migratornog pritiska.

Čini se da svojim snažnim primjedbama Tusk prednjači u procesu Komisije da osigura da Poljska osigura potpuno izuzeće.

Međutim, nije jasno da li bi zemlja koja odbija da primeni Pakt mogla imati koristi od mera solidarnosti koje nude druge zemlje koje provode Pakt.

Poljska je ranije tražila izdvajanje iz drugog elementa Pakta: granične procedure za registraciju podnosilaca zahtjeva za međunarodnu zaštitu