Do sedamdesetih godina Danska je prisiljavala Grenlandjanke na kontracepciju. Do danas to ima posljedice za osobe pogođene tim mjerama, ali i za odnos Grenlanda i Danske, koji je ionako doveden u pitanje više nego ikad.
ADVERTISEMENT
Pre skoro tri godine, Danski radio je u jednoj emisiji rasvijetlio mračno poglavlje odnosa Danske i Grenlanda koje je nazvano „Skandal spirala“, piše Deutche Welle.
Šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog vijeka hiljadama žena na Grenlandu, koje su često bile i maloljetne, nametnuta je obaveza ugradnje spirale za sprečavanje trudnoće. To je nametnula Danska.
Doduše, Grenland, naseljen uglavnom indigenim Inuitima, od 1953. zvanično više nije danska kolonija, ali nije ni nezavisan, već je dobio status danske pokrajine. Sopstveni parlament i vladu Grenland je dobio tek 1979. Otada ima izvjesnu autonomiju, a od 2009. i pravo na samoupravu, ali je zvanično još uvijek dio Danske.
„Nismo još ništa imale s momcima“ Prinudnom kontracepcijom Danska je htjela da smanji broj vanbračne djece na Grenlandu i da smanji rast stanovništva.
Henrijete Bertelsen se sjeća da su slali njene školske drugarice ljekarima bez znanja roditelja. „Neke od djevojaka su još u čekaonici plakale. Bile smo tako mlade, nismo još ništa imale sa momcima. Spirale koje su nam ugradili bile su grube, zapravo namijenjene odraslim ženama. Sjećam se strašnih bolova.“
Bertelsen i druge žene koje su bile izložene tim mjerama tužile su prošle godine dansku državu, zahtijevajući odštetu i izvinjenje. Nemali broj žena je nakon intervencije imao zdravstvene probleme i traume. „Od države nismo dobile nikakvu psihološku podršku, a ako smo zatražile pomoć, dijelom smo morale same da je platimo“, kaže Bertelsen.
Taj skandal koji se desio pre nekoliko decenija nije do kraja razjašnjen, a već predstavlja dodatno opterećenje u ionako napetim odnosima Grenlanda i Danske.
Krajem devedesetih izbio je još jedan skandal kada je objavljeno da je Danska 1951. sprovela eksperiment nad dvadeset i jednim djetetom s Grenlanda.
Djeca starosti između šest i osam godina koja su poticala iz socijalno ugroženih porodica dovedena su u Dansku u hraniteljske porodice da nauče jezik i usvoje dansku kulturu, s ciljem da se vrate na Grenland kao nosioci „modernizacije“.
Socijalni eksperiment je propao. Djeca se nisu vratila svojim roditeljima, već su smještena u sirotišta na Grenlandu. Šestoro je ostalo u Danskoj i usvojili su ih. Jedan broj djece je dobio psihičke smetnje, polovina je umrla već u starosnoj dobi mlađih odraslih osoba.
„Bahati pogled na grenlandsku kulturu“
Ebe Volardsen, istoričar kulture na Univerzitetu Grenland, kaže da i takozvana „djeca eksperimenta“ i skandal sa spiralama pokazuju sporni odnos Danske prema stanovništvu Grenlanda i uklapaju se u sliku tadašnje politike Danske „čiji je cilj bio da asimiluju Inuite koliko god je moguće u danski životni stil“.
Centralni argumenti su bili da su Danska i Grenland istorijski i kulturno povezani i da Danska želi da poboljša životne uslove na Grenlandu. Ti argumenti Kopenhagena su služili opravdanju pripajanja Grenlanda Danskoj u Ujedinjenim nacijama.
„Danska strana je sama sebe dugo uvjeravala u najbolje namjere – da Grenlanđanima treba da se pomogne. Taj bahati pogled na grenlandsku kulturu provlači se kroz cijelu istoriju“, objašnjava Volkardsen.
Mnogi Grenlanđani doživljavaju te postupke Danske i jaku ekonomsku zavisnost od male evropske zemlje kao nastavak kolonijalnih struktura. Brojni su zagovornici državne nezavisnosti.
Američke aspiracije kao šansa?
Donald Trump pravi pompu oko svojih ambicija da pripoji Grenland kao najveće ostrvo na svijetu, bogato sirovinama i geostrateški važno u arktičkom području. Novi američki predsjednik smatra da bi to služilo interesima Sjedinjenih Država i bezbjednosti svijeta. Tramp je još 2019. za vrijeme prvog predsjedničkog mandata predložio da Vašington kupi ostrvo od Danske.
Dakle, bolje SAD nego Danska? Ne baš. Šef vlade na Grenlandu Mute B. Egede kaže da je spreman da produbi saradnju, međutim: „Mi ne želimo da budemo Danci. Ali ne želimo da budemo ni Amerikanci. Hoćemo da budemo Grenlanđani.“
Prema mišljenju stručnjaka za Grenland Volkardsena, američke aspiracije pomažu Grenlandu tako što prisiljavaju Dansku da preispita svoj odnos prema 57.000 stanovnika Grenlanda.
Promjena načina razmišljanja u Danskoj u pogledu postkolonijalnog odnosa prema Grenlandu počela je ranije, ali je ta diskusija postala intenzivnija u poslednjih nekoliko godina i suočavanje s postupcima kao što je eksperiment sa djecom i prinudno ugradivanje spirala važan su dio te rasprave.
Ebe Volkardsen smatra da je situacija u kojoj su se obreli stanovnici Grenlanda „ambivalentna i potpuno uznemirujuća“ i da je ona navela Dansku na to da pojača svoje vojno prisustvo u regionu. Ali ta situacija može da „otvori vrata ka mogućnosti da Grenland konačno sprovede promjene koje je odavno tražio“.