Za datum obilježavanja, odnosno sjećanje na milione žrtava stradalih u Holokaustu tokom Drugog svjetskog rata, izabran je 27. januar, dan kada su jedinice Sovjetske armije 1945. godine oslobodile najveći nacistički koncentracioni logor Aušvic.
ADVERTISEMENT
U poljskom gradu Osvjećimu održan je komemorativni skup povodom 80 godina od oslobođenja koncentracionog logora Aušvic. Na ceremonijama učestvuje više od 50 bivših zatvorenika iz Aušvic-Birkenaua i drugih logora.
Komemoraciji prisustvuju delegacije iz 55 zemalja. Njemačku predstavljaju kancelar Olaf Scholz i predsjednik Frank-Walter Steinmeier dok Bosnu i Hercegovinu predstavlja predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović.
O značaju suzbijanja antisemitizma i obezbjeđivanja mirnog suživota radi dobrobiti budućih pokoljenja govorio je Marjan Turski, jedan od preživjelih iz Aušvica.
On je rekao da je veoma mali broj zatvorenika doživio slobodu i pozvao sve da se danas sjete miliona žrtava koje nikada neće ispričati šta su proživjele i osjećale na ovom mjestu jer su ubijene u masovnom uništenju.
Turski je rekao da su vijekovima mržnja i govor mržnje izazivali krvoproliće među susjedima, zemljama i narodima.
Logor Aušvic-Birkenau prošao je kroz veliku transformaciju, od logora za političke zatvorenike do mašine za ubijanje cijelih porodica, izjavila je Janina Ivanjska, jedna od preživjelih zatvorenika ozloglašenog nacističkog logora.
Ona je tokom govora povodom 80 godina zatvaranja Aušvica u Osvjećimu podsjetila da je logor prvobitno bio mjesto za Poljake koji su se protivili nacističkoj okupaciji, a da se nakon toga pretvorio u logor ratnih zarobljenika.
Prema njenim riječima, Aušvic je tada postao logor rada, u kojem su Rusi i Poljaci korišteni za testiranje gasova, "da se vidi koji otrov je najefikasniji za trovanje".
Ivanjska je navela da su nacisti kasnije počeli da dovode i žene. Prema njenim riječima, teško je procijeniti koliko ljudi je ubijeno. Svjedoči da su nacisti 1943. godine počeli da dovode Rome i da su dovođene cijele porodice.
"Doktor Jozef Mengele bi se postarao za njih. On je i prije rata vršio eksperimente kako bi dokazao da su Nijemci superiorni, a Jevreji i Romi - bezvrijedni narodi koje treba istrijebiti.
U avgustu više nije ostao nijedan živ Rom, jer nisu više bili potrebni Mengeleu", sjeća se Ivanjska.
Ona je napomenula da se na današnji dan "slavi oslobođenje", dan kada je logor prestao da radi.
"Tada je bilo tek nekoliko zatvorenika. Ostali su mladi, bolesni, trudnice - tek 10 odsto od početnog broja. Stotine hiljada izvedeno je i odvedeno u druge logore, te su mnogi tek kasnije oslobođeni", dodala je Ivanjska.
Tova Fridman, jedna od preživjelih zatvorenika iz logora Aušvic, opisala je u govoru stradanje svoje porodice i upozorila da se nikada ne smije dozvoliti ponavljanje istorije istrebljenja ljudi.
"Danas imamo obavezu ne samo da se sjetimo, što je veoma važno, nego i da upozorimo i učimo druge da mržnja donosi mržnju, ubijanje donosi još ubijanja. Naša osveta mora da bude izgradnja snažne jevrejske države i podizanje porodica u miru", rekla je ona.
Leon Vajntraub, jedan od preživjelih zatvorenika u logoru Aušvic-Birkenau, pozvao je sve ljude da "budu osjetljivi" na izraze mržnje, nerazumijevanja i odbojnosti prema svima koji su drugačiji, bilo to zbog boje kože, religije ili seksualne orijentacije.
On je tokom govora na komemoraciji povodom 80. godišnjice oslobađanja Aušvica i Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta upozorio da se nacistički simboli mogu vidjeti na paradama u Poljskoj i drugim evropskim zemljama, te da grupe koje veličaju te simbole zastupaju mržnju koju su nacisti pokrenuli.
Prema njegovim riječima, u današnjem digitalnom svijetu je teško razlikovati iskrene namjere i traženje popularnosti.
"Jedina rasa je homo sapijens. Kao ljekar i ginekolog, kada god radim operaciju, znam da je tkivo ispod kože kod svih isto", poručio je Vajntraub.
Sjećanje je ključ za razumijevanje današnjice i dizajniranje budućnosti, izjavio je dr Pjotr Civinski na komemoraciji povodom 80. godišnjice oslobađanja nacističkog logora Aušvic.
"Sjećanje razdvaja i ujedinjuje ljude. Ono boli, pomaže, vodi, upozorava, obavezuje i podiže svjesnost. Bez sjećanja ne znate koji put da odaberete", rekao je Civinski.
"Šta da radimo danas sa sjećanjem? Ako ste nemoćni i ne možete dalje - možda ste došli do granice, koja je uvijek imaginarna. Uradite nešto dobro za druge, koliko možete. Shvatićete da radite to za sebe i tada nećete biti bespomoćni. Neka vaše sjećanje bude živo, jer je ono vaš stub i predstavlja vas same", poručio je Civinski.
Predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović danas prisustvuje komemoraciji i a javnosti u BiH obratila se saopštenjem u kojem se navodi da smo dužni odlučno suprotstavljamo različitim vidovima historijskog revizionizma, kao i revitalizaciji zla u obliku bilo koje ideologije i podsetila da je logor Aušvic " mjesto smrti, bola i najmasovnijeg stradanja jevrejskog naroda od nacističke Njemačke, njenih saučesnika i saveznika".
U okviru obilježavanja 27. januaru, Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta, u Jevrejskoj opštini Sarajevo održana je komemorativna akademija na kojoj je pored predsjednika Jevrejske zajednice u BiH Jakoba Fincija, prisustvovao i Visoki predstavnik u BiH Christian
U Jevrejskom kulturnom centru u Doboju danas je molitvama za žrtve Holokausta i fašističkog i nacističkog terora obilježen Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta.