Zemlje NATO-a trebale bi brže povećavati svoje zalihe oružja, izjavio je danas komesar Evropske unije za odbranu Andrius Kubilius, obećavši da će EU podržati taj cilj finansijskim sredstvima.
ADVERTISEMENT
Kako bi se pripremio za evnetualni novi rat, NATO savez je povećao ciljeve u vezi sa zalihama naoružanja koje bi svaka država članica trebala dostići. Iako nisu obavezujući, očekuje se da se svi pripreme za zajedničku odbranu saveza u mogućem sukobu.
Međutim, Evropa bi te povećane ciljeve trebala postići "najkasnije do 2030. godine, umjesto 2044. kako je planirano" izjavio je Kubilius na godišnjoj konferenciji Evropske odbrambene agencije.
Postizanje ovog cilja u kraćem roku zahtijevaće još više sredstava za odbranu, u vrijeme kada su nacionalni budžeti pod pritiskom, a prioriteti nabavke različiti širom Starog kontinenta.
Kako bi odgovorila na izazove, EU će predstaviti "Industrijski ulazni plan" koji je Kubilius ranije najavio, kao dio Bijele knjige o odbrani planirane za mart. Najviša diplomatkinja EU-a Kaja Kallas juče je potvrdila da će takav plan biti pripremljen.
"Moramo povezati ono što znamo o našim nedostacima u sposobnostima i koliko nam nedostaje s onim što naša industrija može proizvesti. Tada možemo vidjeti kako najbolje pomoći našoj industriji da to proizvede i sarađivati s našim saveznicima ondje gdje to ne možemo učiniti sami", rekla je Kallas. To će vjerojatno uključivati podsticanje zajedničkih, većih nabavki.
Nije jasno što bi se tačno proizvodilo u okviru ovog plana, pri čemu perspektiva finansiranja EU-a temeljenog na NATO ciljevima otvara pitanja o ulozi neutralnih zemalja članica EU koje nisu članice NATO-a, odnosno Austrije, Kipra, Irske i Malte.
EU već omogućava zajedničku nabavku, iako u manjem obimu, municije, projektila, protivvazdušne odbrane i vozila, uz zajedničko finansiranje.
Lideri EU-a sastaće se 3. februara kako bi razgovarali o finansiranju odbrambenih potreba. Mnoge zemlje EU su pod pritiskom modernizacije svojih vojski nakon značajnih donacija Ukrajini.
Razgovori o finansiranju među čelnicima EU-a biće teški. Kallas je juče ponovila da je spremna istražiti "kako više iskoristiti" više od 200 milijardi evra zamrznute ruske imovine, iako su članice EU-a oprezne po tom pitanju.