ADVERTISEMENT

Promjena - iako potencijalno dobrodošla vijest za zemlje koje još nisu postigle sporazum sa SAD-om - unijela je novu dozu neizvjesnosti među potrošače i preduzeća koja se još uvijek pitaju šta će se dogoditi i kada.

Trump je obećao da će njegovo povećanje poreza na robu uvezenu u Sjedinjene Države, vrijednu gotovo tri biliona dolara, donijeti novo bogatstvo, pokrenuti niz novih radnih mjesta u fabrikama, smanjiti budžetske deficite i, jednostavno, natjerati druge zemlje da se prema Americi odnose s više poštovanja, piše AP.

Ogromne tarife rizikuju ugrožavanje globalnog položaja Amerike, jer se saveznici osjećaju prisiljenima na neprijateljske sporazume. Kao porezi na sirovine koje koriste američke fabrike i osnovna dobra, tarife takođe prijete stvaranjem novih inflacijskih pritisaka i ometanjem ekonomskog rasta - zabrinutosti koje je Bijela kuća odbacila.

Dok se bližio istek roka koji je Trump nametnuo, činilo se da je malo toga riješeno osim predsjednikove odlučnosti da uvede poreze o kojima govori decenijama. Sama zakonitost carina ostaje otvoreno pitanje dok je američki žalbeni sud u četvrtak saslušao argumente o tome da li je Trump prekoračio svoja ovlaštenja proglasivši "vanredno stanje" prema zakonu iz 1977. godine o uvođenju carina, što mu je omogućilo da izbjegne odobrenje Kongresa.

“Tarife ponovo čine Ameriku velikom i bogatom“, rekao je u četvrtak ujutro na Truth Social.

Drugi su vidjeli politiku koju je američki predsjednik nemarno konstruirao, onu koja bi mogla postepeno nametati štetu tokom vremena i koja bi narušila moć i prosperitet Amerike.

„Jedino što ćemo sa sigurnošću znati u petak ujutro je da će američki uvozni porezi koji usporavaju rast biti istorijsko visoki i složeni, te da će, zbog toga što su ovi sporazumi toliko nejasni i nedovršeni, neizvjesnost u vezi s politikom ostati vrlo visoka. Ostalo će biti naknadno određeno”, rekao je Scott Lincicome, potpredsjednik za ekonomiju u Institutu Cato.

Nove tarife se nadovezuju na one najavljene u proljeće

Trump je prvobitno nametnuo rok u petak nakon što su njegove prethodne tarife na "Dan oslobođenja" u aprilu rezultirale panikom na berzi . Njegove neuobičajeno visoke carinske stope koje su otkrivene potom su dovele do straha od recesije, što je navelo Trumpa da nametne 90-dnevni period pregovora. Kada nije bio u mogućnosti da sklopi dovoljno trgovinskih sporazuma s drugim zemljama, produžio je rok i poslao pisma svjetskim liderima u kojima je jednostavno navodio stope, što je dovelo do mnoštva brzopletih sporazuma.

Švajcarski uvoz sada će biti oporezovan po višoj stopi - 39% - od 31% koliko je Trump prijetio u aprilu, dok je Lihtenštajnu stopa smanjena sa 37% na 15%. Zemlje koje nisu navedene u naredbi od četvrtka naveče biće oporezovane osnovnom carinom od 10%.

Carine na robu iz Bosne i Hercegovine biće 30 odsto, a Srbija će se suočiti s carinama od 35 odsto.

Trump je u proteklih nekoliko sedmica pregovarao o trgovinskim okvirima s EU, Japanom, Južnom Korejom, Indonezijom i Filipinima, što je predsjedniku omogućilo da proglasi pobjedu dok su druge nacije nastojale ograničiti njegovu prijetnju nametanjem još viših carinskih stopa. U četvrtak je rekao da postoje sporazumi s drugim zemljama, ali je odbio da ih imenuje.

EU je čekala pisani sporazum o svom sporazumu o tarifama od 15%. Švajcarska i Norveška bile su među desetinama zemalja koje nisu znale kolika će biti njihova tarifna stopa, dok je Trump, nakon telefonskog poziva u četvrtak ujutro, pristao da zadrži meksičke tarife na 25% tokom 90-dnevnog perioda pregovora. Predsjednik je u četvrtak odvojeno izmijenio naredbu o povećanju kanadskih tarifa povezanih s fentanilom na 35%.

Evropski lideri suočavaju se s kritikama jer su, čini se, popustili pred Trumpom, čak i dok insistiraju da je ovo samo početak razgovora i naglašavaju važnost održavanja američke podrške borbi Ukrajine protiv Rusije. Kanadski premijer Mark Carney već je naznačio da se njegova zemlja više ne može oslanjati na SAD kao saveznika, a Trump je u četvrtak odbio razgovarati s njim.

Indija, sa svojom tarifom od 25% koju je Trump najavio u srijedu, možda više neće imati toliko koristi od napora da preusmjeri proizvodnju iz Kine. Dok Trumpova administracija nastoji osporiti kinesku dominaciju u proizvodnji, ona je odvojeno u produženim trgovinskim pregovorima s tom zemljom, koja se suočava s tarifom od 30% i naplaćuje SAD-u stopu od 10%.

Velike kompanije su upozorile da će ih carine početi finansijski pritiskati. Ford Motor Co. je saopštio da očekuje neto gubitak od 2 milijarde dolara na zaradi ove godine zbog carina. Francuska kompanija za njegu kože Yon-Ka upozorava na zamrzavanje radnih mjesta, smanjenje investicija i rast cijena.

Nije jasno hoće li Trumpove nove tarife preživjeti pravni izazov

Savezne sudije su u četvrtak izrazile skepsu u vezi s Trumpovim korištenjem zakona iz 1977. godine kako bi dugogodišnji američki trgovinski deficit proglasio nacionalnom vanrednom situacijom koja opravdava uvođenje tarifa gotovo svakoj zemlji na svijetu.

„Tražite neograničenu vlast“, rekao je sudija Todd Hughes iz Američkog žalbenog suda za Federalni okrug advokatu Ministarstva pravde koji je zastupao administraciju.

Sudije nisu odmah donijele odluku, a očekuje se da će slučaj na kraju stići do Vrhovnog suda.

Bijela kuća ukazala je na povećanje saveznih prihoda kao znak da će carine smanjiti budžetski deficit, s obzirom na to da je ove godine do sada prikupljeno 127 milijardi dolara carina i dažbina - što je oko 70 milijardi dolara više nego prošle godine.

Nove tarife prijete povećanjem stope inflacije

Još uvijek nema znakova da će carine dovesti do većeg broja radnih mjesta u domaćoj proizvodnji, a američka ekonomija sada ima 14.000 manje radnih mjesta u proizvodnji nego u aprilu.

U četvrtak je jedna ključna mjera inflacije, poznata kao Indeks ličnih izdataka za potrošnju, pokazala da su cijene porasle za 2,6% tokom 12 mjeseci koji su završili u junu, što je znak da se inflacija možda ubrzava kako carine prolaze kroz ekonomiju.

Izgledi za veću inflaciju zbog tarifa naveli su Federalne rezerve da odgode dodatna smanjenja svojih referentnih kamatnih stopa, što je frustriralo Trumpa, koji je na Truth Social-u nazvao predsjednika FED-a Jeromea Powella "totalnim gubitnikom".

Prije Trumpovih tarifa, Powell je izgleda sugerirao da su tarife dovele američku ekonomiju i veći dio svijeta u stanje neizvjesnosti.

„Ostalo je mnogo neizvjesnosti koje treba riješiti“, rekao je Powell novinarima u srijedu. „Dakle, da, učimo sve više i više. Ne osjećamo se kao da smo baš blizu kraja tog procesa. I nije na nama da sudimo, ali osjećamo se - osjećamo se kao da nas čeka još mnogo toga.“