ADVERTISEMENT

Predstavnici preduzeća su s oprezom dočekali novu strategiju jedinstvenog tržišta osmišljenu za jačanje unutrašnje trgovine, koju je u srijedu predstavio potpredsjednik EU Stéphane Séjourné, nakon godina obećanja Evropske komisije o tom pitanju.

„Čini se da svaki mandat Komisije sadrži vodeću komunikaciju o jedinstvenom tržištu, još od Montijevog izvještaja iz 2010. godine, ali nažalost to nije uvijek dovelo do opipljivih poboljšanja za preduzeća“, rekao je za Euronews Ben Butters, izvršni direktor Eurochambres-a, koji predstavlja preduzeća širom Evrope.

Izvještaj tadašnjeg komesara za konkurenciju Maria Montija iz 2010. godine skicirao je strategiju za proširenje otvaranja nacionalnih tržišta koje je započeto nakon stvaranja jedinstvenog tržišta 1993. godine.

Séjournéov prijedlog ima isti cilj: uklanjanje barijera između država članica kako bi se olakšalo osnivanje i poslovanje preduzeća širom bloka. Uključuje mjere poput prekograničnog priznavanja profesionalnih kvalifikacija i planove za rješavanje nedostatka zajedničkih standarda. Također ima za cilj olakšati prekogranično pružanje usluga uklanjanjem restriktivnih i različitih nacionalnih propisa.

Butters je dodao da nova strategija nudi neka zanimljiva rješenja za uklanjanje prepreka unutar jedinstvenog tržišta, „ali Komisija i države članice sada moraju nastaviti sa zadatkom njihovog rješavanja; ne dodavanjem daljnjih slojeva zakonodavstva, već osiguravanjem bolje implementacije i provođenja.“

Séjourné je rekao da postoji zamah među industrijom u podršci njegovoj strategiji.

„U poslovnom svijetu postoji bliska usklađenost [s ciljevima strategije] s obzirom na geopolitički kontekst“, rekao je, dok je EU u trgovinskom ratu sa SAD-om, prenosi Euronews.com.

„Kompanije su spremne“, tvrdio je, „Na nama je da sada uključimo države članice.“

Smanjenje birokratije za manje kompanije

Kao dio svoje strategije jedinstvenog tržišta, Evropska komisija je u srijedu također predstavila svoj četvrti omnibus paket – koji je također naišao na mlaku reakciju.

Jedan od ključnih prijedloga je stvaranje nove kategorije kompanija, nazvane "male kompanije srednje tržišne kapitalizacije", kojima bi se odobrilo izuzeće od određenih pravila EU o zaštiti podataka, klimi i održivosti.

Komisija je definira kao firme s više od 250 i manje od 750 zaposlenih i godišnjim prometom ispod 150 miliona eura, a cilj ove kategorije je premostiti regulatorni jaz između malih i srednjih preduzeća i većih korporacija. Séjourné je također rekao da je prijedlog usmjeren na preduzeća koja imaju veću vjerovatnoću međunarodnog širenja.

Ovaj potez izazvao je pomiješane reakcije.

Tehnološka lobistička grupa CCIA Europe pozdravila je inicijativu, ali je izrazila razočaranje ograničenim obimom izuzeća.

"U najboljem slučaju, današnji prijedlog će ublažiti teret GDPR-a za samo 0,2% kompanija iz EU", rekla je Claudia Canelles Quaroni, voditeljica grupe za privatnost i sigurnost, o izuzeću od GDPR-a sadržanom u prijedlogu Komisije, dodajući: "Iako je dobronamjeran, njegov ograničeni obim znači da neće značajno ojačati sve manju digitalnu konkurentnost Evrope."

Iz perspektive prava potrošača, Agustín Reyna, generalni direktor BEUC-a, priznao je vrijednost jednostavnijih pravila i za preduzeća i za potrošače.

Međutim, upozorio je da „pojednostavljenje ni na koji način ne smije značiti razvodnjavanje standarda“, dodajući: „Otvaranje GDPR-a ne samo da bi moglo ugroziti prava potrošača, već i stvoriti pravnu nesigurnost za kompanije, povećavajući njihove troškove ako bi se morale prilagoditi novim pravilima.“