ADVERTISEMENT

Tokom neformalnog Vijeća u Varšavi u četvrtak, 30. januara, austrijski povjerenik za migracije Magnus Brunner razgovarao je o "inovativnim idejama" za upravljanje migracijama s predstavnicima zemalja članica Schengena i institucija EU-a, pri čemu je zakonodavstvo o povratku dominiralo raspravama, prema zapisnicima, piše Euronews.

Neformalna vijeća redovita su okupljanja zemalja članica EU i institucija, koja organizira rotirajuće predsjedništvo Vijeća EU ovaj put Poljska, koja je ugostila događaj u svojoj prijestolnici.

Govornik Komisije odbio je komentirati procurene informacije kada je bio upitan od strane Euronewsa.

Nadamo se da će prijedlog za ubrzanje povratka odbijenih tražitelja azila biti objavljen od strane Komisije već krajem ovog mjeseca, čime će započeti zakonodavni proces u Europskom parlamentu.

Brunner je predložio "stroža pravila o zadržavanju" i "mogućnost razvoja hubs-a za povratak" tokom sastanka, prema zapisnicima.

Hubs za povratak su predložena mjesta izvan EU gdje bi se osobe čiji su zahtjevi za azil unutar bloka odbijeni mogle poslati prije nego što budu vraćene u svoju zemlju podrijetla.

Prvi prijedlog hubsa za povratak bio je dobrodošao i opisan "kao moguća odvraćajuća mjera za neregularnu migraciju" od strane "Austrije, Bugarske, Češke, Danske, Njemačke, Grčke, Italije, Latvije i Malte".

Odluke o migracijama donose se kvalificiranom većinom, što znači da najmanje 15 od 27 država članica koje predstavljaju najmanje 65% stanovništva bloka moraju odobriti prijedlog.

Države članice poput Portugala i Španije izrazile su "sumnje" s pravnog i operativnog stajališta, dok su druge, poput Irske i Belgije, "naglasile potrebu da mjere budu realistične i izvedive te da poštuju temeljna prava", prema zapisnicima.

Brunner je rekao da bi blok trebao ostati "otvoren" za istraživanje "novih ideja" za suzbijanje neregularnih migracija tijekom njegovog saslušanja na Europskom parlamentu prošlog jeseni.

Usvajanje takvih hubsa moglo bi se provesti na "human i pravno utemeljen način", rekao je tada, dodajući da je potrebno dodatno razmišljati o tome "kako bi ovakav koncept mogao izgledati" u praksi.

Humanitarne organizacije odbile su inicijativu, tvrdeći da će hubs dovesti do beskrajnih zadržavanja i raširenih patnji. Trenutni zakon EU zabranjuje vlastima slanje migranata protiv njihove volje u zemlje s kojima nemaju povezanost.

Međutim, politički pritisak za poboljšanje sporog tempa deportacija prevladao je ta upozorenja, potičući stroži pristup u mnogim državama članicama.

Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen također je snažno podržala 'hubs' za povratak u pismu čelnicima EU prije dvodnevnog samita u Briselu, na kojem je dominirala rasprava o migracijama prošlog listopada.

U pismu je Von der Leyen ocijenila da bi migracijski protokol dogovoren između Italije i Albanije – koji je suočen s pravnim izazovima mogao odrediti sljedeće korake u migracijskoj politici EU.

Ostali detalji nadolazećeg zakona

Brunner je također predložio uvođenje obveze za povratnike da "suradjuju i jasno definiraju posljedice" za nepoštivanje pravila, kako bi se ojačala pravila za "povratnike koji predstavljaju sigurnosnu prijetnju", te olakšalo međusobno priznanje odluka o povratku unutar bloka.

Ministri iz “Danske, Islanda, Lihtenštajna, Litve, Malte, Norveške, Rumunije, Slovenije, Švedske” pozdravili su "jasne obveze povratnika i sankcije" za one koji odbijaju suradnju.

Nekoliko zemalja pristalo je na ideju međusobnog priznanja odluka o povratku među državama članicama, dok je Francuska bila potpuno protiv, prema zapisnicima.

Španija, uz podršku Portugala, Rumunjske, Slovačke i Islanda, zatražila je pojačanu ulogu Frontexa, agencije EU za granice, u povratima. Agencija je "suglasna s prijedlogom [...] i naglasila potrebu za adekvatnim resursima za to", navodi se u zapisnicima.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila je u svom govoru nakon ponovnog izbora prošlog ljeta da ima namjeru utrostručiti broj zaposlenih u Frontexu.

Na kraju, dokument navodi da većina zemalja članica smatra da je bolje zakon napisati kao direktivu nego kao uredbu, kako bi se državama članicama omogućila veća fleksibilnost u njegovoj primjeni.

Suspendiranje prava na azil

Zapisnici su zabilježili da je vođena rasprava o krijumčarenju migranata kroz ruske i bjeloruske granice, pod nazivom "oružje migranata".

Brunner je podsjetio države članice da mogu poduzeti "nužne mjere kako bi se suprotstavile neprijateljskim akterima" koji šalju migrante na granice EU.

Međutim, svaka akcija protiv tih neprijateljskih aktera koja može imati utjecaj na tražitelje azila trebala bi se smatrati "iznimnim mjerama" i mora biti u skladu s međunarodnim pravom, rekao je.

Na ovu temu Švedska je predložila suspenziju režima azila "u iznimnim okolnostima" kao mogući odgovor na takve "neprijateljske aktere".

Ova ideja odražava slične inicijative koje su nedavno poduzele Finska i Poljska.

Sljedeći koraci

Nakon objave prijedloga Komisije o povratku tražitelja azila, započet će zakonodavni proces, koji obično traje oko dvije godine.

Unatoč spornoj prirodi portfelja koji mu je dodijeljen, Brunner je tijekom saslušanja izgledao opušteno.

Ponovio je mnoge, ako ne i sve, stavove postavljene u smjernicama njegove potencijalne šefice, Ursule von der Leyen, te izbjegavao zapaljiva pitanja zakonodavaca s krajnje desnice.

Brunner će biti zadužen za provedbu Novog pakta za migracije i azil, dalekosežnu reformu koju je blok dovršio u svibnju nakon gotovo četiri godine teških pregovora.

Parlament vidi Novi pakt kao povijesni uspjeh i želi da svaka država članica poštuje nova pravila.

Međutim, Poljska i Mađarska otvoreno su rekle da to neće učiniti, izazivajući strahove da bi složena reforma mogla propasti prije nego što bude imala priliku dati rezultate.

Brunner se obvezao pokrenuti pravnu akciju protiv onih koji se ne pridržavaju pravila. "Ako je to potrebno i opravdano, mogu se poduzeti postupci zbog povrede prava", rekao je.

Kandidat je također obećao raditi na ukidanju unutarnjih kontrola u prostoru bez putovnica, Šengenskoj zoni, te osigurati punopravno članstvo Rumunjskoj i Bugarskoj.

Ova obećanja izazvala su podizanje obrva u dvorani: njegova domovina, Austrija, osuđena je od strane Europskog suda pravde zbog nezakonitog produljenja kontrola na granicama i sama blokira pristup Rumunjske i Bugarske.