Sjedinjene Američke Države već proizvode više nafte i plina nego bilo koja druga zemlja na svijetu. Prvog dana svoje predsjedničke funkcije, Donald Trump je proglasio "energetsku vanrednu situaciju".
ADVERTISEMENT
Ovo je dio niza mjera za povećanje već ogromne proizvodnje fosilnih goriva u SAD-u, uz tvrdnje da zemlja mora riješiti visoke cijene energije i pripremiti se za povećanu potražnju od strane "sljedeće generacije tehnologije".
Nije bilo spomena o nestašicama energije uzrokovanim sve intenzivnijim ekstremnim vremenskim događajima.
SAD nikada prije nisu proglasili nacionalnu energetsku izvanrednu situaciju, samo lokalne pod predsjednikom Jimmyjem Carterom 1970-ih zbog nestašica fosilnih goriva.
Međutim, SAD trenutno ne suočavaju s nestašicom fosilnih goriva. Zapravo, oni proizvode više nego bilo koja druga zemlja na svijetu.
Unatoč nekim regulativama iz prethodne administracije usmjerenim na smanjenje ove proizvodnje, ona i dalje blago raste.
Cilj je smanjiti cijene energije za potrošače. Tijekom svoje kampanje, Trump je obećao smanjiti cijene energije za 50 posto - što analitičari smatraju nevjerojatnim ciljem.
On vjeruje da proširenje proizvodnje nafte i plina može postići ovo, ali njegovi planovi dolaze po cijenu globalne klime i prirodnog okoliša Amerike.
Šta će Trumpova energetska izvanredna situacija značiti za fosilna goriva
Proglas energetske izvanredne situacije omogućit će Trumpovoj administraciji da ubrza odobrenja za novu infrastrukturu fosilnih goriva.
"Predsjednik Trump je odlučio započeti svoj mandat udovoljavajući industriji fosilnih goriva i njenim saveznicima“, kaže dr. Rachel Cleetus, direktorica politike i glavna ekonomistica za Program za klimu i energiju pri Uniji zabrinutih znanstvenika.
Industrija nafte i plina dala je procijenjenih 75 milijuna dolara (72 milijuna eura) Trumpovoj predsjedničkoj kampanji, Republikanskoj nacionalnoj komisiji i povezanim odborima, prema analizi New York Timesa.
Dr. Cleetus dodaje da je predsjednik i njegov „anti-znanstveni“ kabinet „opredijeljen za povećanje profita industrije fosilnih goriva na račun ljudi i planeta“.
Predsjednik tvrdi da će američka elektroenergetska mreža imati poteškoća u suočavanju s očekivanom potražnjom od sljedeće generacije tehnologije poput data centara.
Data centri trenutno troše oko 4 posto električne energije u SAD-u, a u nekim državama i do 10 posto.
Međunarodna energetska agencija (IEA) procjenjuje da bi potrošnja električne energije od strane data centara mogla udvostručiti do 2026. godine.
Ovaj proglas znači „možete učiniti što god morate kako biste izašli iz tog problema“, rekao je u ponedjeljak.
U svom inauguralnom govoru, Trump je istaknuo „tekuće zlato“ pod nogama Amerikanaca. „Imamo nešto što nijedna druga proizvodna nacija neće imati, najveću količinu nafte i plina od bilo koje zemlje na svijetu, i koristit ćemo to“, rekao je.
Nalog za "Otpuštanje američke energije“ koji je potpisao predsjednik kaže da su „opterećujuće i ideološki motivirane regulative“ spriječile razvoj ovih resursa.
Kaže da je to "ograničilo proizvodnju pouzdane i pristupačne električne energije, smanjilo stvaranje radnih mjesta i nametnulo visoke troškove energije našim građanima“.
Hoće li energetska vanredna situacija smanjiti cijene
Trump tvrdi da će pro-fosilne politike smanjiti cijene energije za američke potrošače.
Iako veća proizvodnja nafte i plina vjerojatno može smanjiti ove troškove, smanjenje cijena energije za polovicu gotovo bi sigurno ostavilo naftne tvrtke bez profita, nešto što vjerojatno neće prihvatiti.
Ekonomisti kažu da je minimalna cijena po barelu nafte na kojoj tvrtke mogu kopati i još uvijek ostvarivati profit oko 45 do 50 dolara (38 do 48 eura).
Trenutno cijena barela nafte iznosi oko 75 dolara (72,50 eura), što znači da bi njeno smanjenje na polovicu bilo ispod ovog praga.
Ako povećano bušenje uzrokuje pad cijena nafte i plina, tvrtke koje se bave fosilnim gorivima bit će obeshrabrene za daljnje bušenje jer to neće biti profitabilno.
Nedostatak snabdijevanja povećava cijene.
Druge zemlje vjerojatno će smanjiti svoju proizvodnju, smanjujući ukupnu opskrbu i povećavajući cijene kako bi stabilizirale tržište.
To je ciklus uspona i pada s kojim je industrija fosilnih goriva dobro upoznata.
Još jedna Trumpova politika, za povećanje izvoza ukapljenog prirodnog plina, također bi mogla povećati cijene ako zemlje u Europi ili Aziji budu spremne platiti više za gorivo, prema nedavnoj analizi Bijele kuće.
Na razini potrošnje, cijene energije također ovise o mnogo više od samih cijena fosilnih goriva.
Troškovi distribucije i prijenosa čine oko 40 posto konačne cijene. Ukratko, više goriva neće dodati više kapaciteta američkoj elektroenergetskoj mreži ili popraviti energetsku infrastrukturu.
"Posao predsjednika je štititi ljude, a ne korporativne interese“, kaže predsjednica neprofitne organizacije Earthjustice, Abigail Dillen.
"Ovaj niz izvršnih naredbi povećat će profite industrije, ali neće smanjiti troškove za ljude niti nas izvući iz mnogih kriza s kojima se suočavamo kao zemlja.“
Da bismo stavili Trumpov cilj od 50 posto u kontekst, pad cijena energije od 19 posto 2020. godine, zbog smanjene potrošnje energije i pada cijena nafte, zahtijevao je globalnu promjenu izazvanu pandemijom COVID-19.
I bez obzira na to kako Trump odluči deregularizirati industriju, koliko nafte i gdje će se bušiti i dalje je u velikoj mjeri na volji kompanija koje je buše.