ADVERTISEMENT

"Nemojte im dati legitimitet", rekla je na samitu usredotočenom na obrazovanje djevojčica u islamskim zemljama koji se održava u pakistanskome glavnom gradu Islamabadu.

"Kao muslimanski vođe, sada je vrijeme da dignete glas, iskoristite svoju moć. Možete pokazati pravo vodstvo. Možete pokazati pravi islam", rekla je 27-godišnja Yousafzai.

Na dvodnevnoj konferenciji okupili su se ministri i obrazovni dužnosnici iz desetaka većinski muslimanskih zemalja, uz potporu Lige muslimanskog svijeta (MWL).

Stroga verzija islamskog zakona

Otkako je ponovno došla na vlast 2021., talibanska vlada nametnula je strogu verziju islamskog zakona koju su Ujedinjeni narodi označili kao "rodni apartheid". Afganistan je jedina zemlja na svijetu u kojoj je djevojkama zabranjeno pohađanje srednje škole i fakulteta.

Izaslanici afganistanske talibanske vlade nisu prisustvovali događaju uprkos tome što su bili pozvani, rekao je jučer pakistanski ministar obrazovanja Halid Makbul Sidikui za AFP.

"Jednostavno rečeno, talibani ne vide žene kao ljudska bića", rekla je Yousafzai na konferenciji. "Oni svoje zločine prikrivaju kulturnim i vjerskim opravdanjem", dodala je.

Muhamad al-Isa, saudijski svećenik i glavni tajnik MWL-a, rekao je jučer na samitu da "griješe oni koji kažu da je obrazovanje djevojčica neislamsko".

Yousafzai je također istaknula utjecaj ratova u Jemenu, Sudanu i Gazi na školstvo. "U Gazi je Izrael desetkovao cijeli obrazovni sistem", rekla je. "Nastavit ću prozivati ​​izraelsko kršenje međunarodnog prava i ljudskih prava."

Talibanske zabrane

Pakistanski državni PTV kanal cenzurirao je dio njenog govora koji je aludirao na shemu masovne deportacije koju je pokrenuo Islamabad 2023. godine i koja je dovela do odlaska stotina hiljada afganistanskih državljana pod prijetnjom hapšenja.

"Ne mogu zamisliti da afganistanska djevojčica ili afganistanska žena budu prisiljene natrag u sistem koji joj uskraćuje budućnost", rekla je na konferenciji u primjedbama koje su cenzurirane za objavu.

Yousafzai su pakistanski talibani ustrijelili u glavu i vrat kada je bila 15-godišnja učenica 2012., usred njene kampanje za prava žena na obrazovanje. Njen aktivizam donio joj je Nobelovu nagradu za mir 2014., a od tada je postala globalna zagovornica prava žena i djevojčica na obrazovanje.

"Kako sarađivati s Kabulom?"

Dok u većem dijelu međunarodne zajednice postoji negodovanje zbog ograničenja talibanske vlade, zemlje su podijeljene oko toga kako sarađivati ​​s vladarima Kabula u tom pitanju. Neke zemlje tvrde da ih treba isključiti iz diplomatske zajednice dok se ne povuku, dok druge smatraju da ih se angažmanom treba natjerati na zaokret.

Nijedna zemlja nije službeno priznala talibanske vlasti, ali nekoliko regionalnih vlada angažiralo se u pogledu trgovine i sigurnosti. Malo je dokaza da kritike međunarodne zajednice o postupanju talibanske vlade prema ženama imaju bilo kakav utjecaj na njihov položaj.

Malalin otac Ziaudin Yousafzai, suosnivač njene dobrotvorne organizacije Malala Fund, jučer je rekao za AFP da nije vidio "nikakav ozbiljan korak ili ozbiljnu akciju muslimanskog svijeta" u pogledu obrazovanja djevojčica u Afganistanu.

Roza Otunbayeva, voditeljica Misije Ujedinjenih nacija za pomoć u Afganistanu, rekla je da bi čelnici islamskih zemalja trebali ponuditi izravnu pomoć afganistanskim djevojčicama. "Stvarno pozivam sve te ministre... koji su došli iz cijelog svijeta, da ponude stipendije, da imaju online obrazovanje, da imaju sve vrste obrazovanja za njih", rekla je na panelu.