ADVERTISEMENT

Koriste dvogleg i kamere sa dugim zumom, bilježe imena brodova, pretražujući ih na tragove nestalih sidara ili vučenih kablova.

Sakala je tokom sedmice na moru prišla oko 200 brodova.

To je jedan od tri estonska broda koja čine pojačane pomorske patrole NATO zemalja nakon što su 25. decembra oštećeni Estlink-2 energetski kabl i komunikacijski linkovi između Finske i Estonije.

Mjesec dana ranije, oštećena su dva druga podmorska mrežna kabla.

Sumnja je odmah pala na Rusiju, iako ništa nije dokazano, a Kremlj je negirao učešće u oštećenju infrastrukture koja snabdijeva energijom i komunikacijama hiljade Europljana.

Za Zapad, ovi incidenti predstavljaju test odlučnosti u suočavanju sa onim što se vjeruje da su široko rasprostranjeni sabotažni napadi u Europi koji se navodno povezuju sa Moskvom nakon njezine potpune invazije na Ukrajinu 2022. godine.

"Najvažnija stvar je pokazati snagu“, rekao je poručnik Meelis Kants iz estonske mornarice za The Associated Press na brodu Sakala.

Nakon incidenta 25. decembra sa Estlink 2, finska policija i graničari zaplijenili su naftnu tanker Eagle S koji je upravo napustio rusku luku, nakon što se posumnjalo da je svojom sidrom prerezao energetski i četiri telekomunikacijska kabla.

Eagle S, brod pod zastavom Cookovih ostrva na Južnom Pacifiku, sumnja se da je dio Moskvinog "tajnog brodskog flote“ koja se koristi za izbjegavanje sankcija na ruski izvoz nafte, rekli su finski zvaničnici.

Brod je prevozio 35.000 tona nafte, a istražitelji tvrde da je svojim sidrom ostavio trag na dnu mora skoro 100 kilometara prije nego što je zaustavljen i eskortiran u blizinu finske luke.

Oštećenje Estlink 2, koji može snabdijevati oko polovinu električnih potreba Estonije zimi, nije poremetilo uslugu, iako je povećalo cijene energije u baltičkim zemljama.

Kabal je dug oko 145 kilometara i nalazi se na dubini od 90 metara, na najdubljoj tački, u jednom od najprometnijih pomorskih puteva u Europi.

Popravke bi mogle koštati desetine miliona dolara, a možda neće biti završene do kraja ljeta, rekli su operateri finske elektroenergetske mreže.

Podmorski kablovi i cijevi koji povezuju nordijske, baltičke i srednjoevropske zemlje, promovišu trgovinu, energetsku sigurnost i, u nekim slučajevima, smanjuju ovisnost o ruskim energetskim resursima.

Deset kablova u Baltičkom moru oštećeno je od 2023. godine, a oštećene su Estonija, Finska, Švedska, Njemačka i Litvanija. Najmanje dva incidenta uključivala su brodove koji su kasnije optuženi da su vučili svoja sidra.

"Pomorska domena trenutno je najsporadičnija jer je i strateški važna“, rekao je general-major Andrus Merilo, komandant estonske vojske, za AP u decembru.

Zemlje Zapada moraju biti "proaktivnije i djelovati kako bi obeshrabrile bilo kakve aktivnosti“, dodao je.

Prekid Estlinka 2 dogodio se nešto više od mjesec dana nakon što je kineski brod Yi Peng 3 napustio rusku luku Ust-Luga, zapadno od Sankt Peterburga, neposredno prije nego što je navodno oštetio kablove koji povezuju Švedsku i Litvaniju te Finsku i Njemačku.

Brod je zaustavljen od strane danske mornarice i proveo je mjesec dana bez aktivnosti u danskoj pomorskoj ruti prije nego što je nastavio put 21. decembra, nakon što su predstavnici zapadnih zemalja ukrcali se na brod zajedno s kineskim istražiteljima.

Detalji inspekcije nisu objavljeni.

U oktobru 2023. godine, brod pod kineskom zastavom bio je osumnjičen da je prerezao plinovod i optički kabl između Finske i Estonije vučenjem svog sidra. Taj brod nije zaustavljen i nastavio je svoj put.

Posebnu pažnju tokom pomorskih patrola izaziva Ruski „tajni flota“ brodova sa nejasnim vlasništvom, nabavljenih za prevoz ruske nafte i izbjegavanje zapadnih sankcija.

Eagle S je imao više prekršaja uključujući sigurnost od požara, navigacijske uređaje i ventilaciju pumpne sobe i ne može ploviti dok se ne popravi, prema finskim vlastima.

Pomorski časopis Lloyd's List izvijestio je da je prethodno bio opremljen uređajima za nadgledanje pomorskih aktivnosti, što je neuobičajeno za trgovački brod.

Incidenti u Baltičkom moru dešavaju se u kontekstu optužbi za ruske sabotaže, napade i ubistva u Europi, koji su se povećali nakon invazije na Ukrajinu.

Takvi napadi "često su u sjenama“, rekao je švedski premijer Ulf Kristersson za AP.

"Zaista ne znate — barem ne od početka — ko je iza toga. Je li to nesreća? Je li to nije? Je li to neprijateljska aktivnost ili nije?“ rekao je, dodajući da je cilj zastrašiti ljude i stvoriti „politički nered“.

Dok su evropske vlasti posljednjih mjeseci djelovale odlučnije u zaustavljanju brodova osumnjičenih za sabotaže, zvaničnici su se suzdržavali od odlučujuće optužbe prema Moskvi bez čvrstih dokaza.

Nakon incidenta sa Estlink 2, šefka vanjske politike Evropske unije Kaja Kallas rekla je za njemački list Die Welt da "pokušaji sabotaže u Baltičkom moru nisu izolirani incidenti“, već "dio obrazaca namjernih i koordiniranih akcija za oštećenje naše digitalne i energetske infrastrukture.“

Finski predsjednik Alexander Stubb i njemačka ministrica vanjskih poslova Annalenna Baerbock također su sugerirali da slični incidenti u Baltičkom moru ne mogu biti slučajnost.

Merilo je rekao da Zapad mora gledati ove akcije kao pripremu za "sljedeću fazu eskalacije“ od strane Rusije i biti odlučniji u izjavi: "Imamo neke dokaze, možda ih ne možemo dokazati, ali moramo ih računati kao dio trenutne operacije.“

Da bi se suočili sa potencijalnim prijetnjama od neprijateljskih država, evropske zemlje moraju ih tretirati „na isti način kao i našu kolektivnu sigurnost u NATO-u.

Ovo je pitanje za sve nas“, rekao je norveški premijer Jonas Gahr Støre za AP.

U decembru, Zajednička ekspedicijska snaga, koja se sastoji od 10 evropskih zemalja iz nordijskih i baltičkih zemalja, plus Ujedinjeno Kraljevstvo, Island i Nizozemska, složila se da će bliže surađivati kako bi se suprotstavile ruskoj upotrebi „tajnih brodova“.

Rekli su da su zadužili pomorske vlasti da zahtijevaju dokaz o osiguranju od brodova za koje se sumnja da plove kroz sjevernu Europu, iako to nije zaustavilo Eagle S.

Od tada su zemlje rekle da će koristiti računarski program uz podršku umjetničke inteligencije kako bi pomogle u praćenju i izračunavanju rizika koji predstavljaju svaki brod, uz sistem za upozoravanje NATO-a na sumnjive brodove.

Iako je Baltičko more sada opasano zemljama NATO-a nakon što su Finska i Švedska pristupile savezu nakon invazije na Ukrajinu, ključni kablovi i cijevi nalaze se u plitkom području koje je otvoreno za sve brodove, što ovu infrastrukturu čini lakim ciljem za sabotažu.

Tokom svojih patrole, Sakala je pratila brod koji je plovio iz Finske prema Ujedinjenom Kraljevstvu i teretni brod pod zastavom Antigve i Barbude koji je plovio iz Vyborga, Rusija, prema Gdanjsku, Poljska.

Ako bi i preostali energetski kabl bio oštećen, Estonija bi morala u velikoj mjeri da se oslanja na domaću proizvodnju energije uz povećane troškove za potrošače, što bi moglo povećati pritisak na vladu — što bi koristilo Moskvi.

"Baltičko more je nešto što moramo braniti. Moramo biti ovdje“, rekao je Kants na patrolnom brodu.