Kompanija Meta objavila je da ukida provjere činjenica na Facebooku i Instagramu u SAD-u i mijenja ih bilješkama i reakcijom korisnika, po uzoru na društvenu mrežu X.
ADVERTISEMENT
Iako će takva praksa u Evropi zaživjeti tek za godinu dana, stručnjaci za provjeru činjenica i medijski eksperti strahuju od otvaranje prostora za širenje dezinformacija.
Izvršni direktor kompanije Meta, Mark Zuckerberg, objavio je video u kojem je najavio promjenu politike pregleda sadržaja, navodeći da su do sada fact-checkeri bili previše politički pristrasni i da su uništili više povjerenja nego što su ga stvorili.
“Ono što je započelo kao pokret za veću inkluzivnost, sve više se koristi za suzbijanje mišljenja i isključivanje ljudi s različitim idejama, i to je otišlo predaleko“, naveo je Zuckerberg.
Širenje dezinformacija
Istraživačica i glavna i odgovorna urednica Mediacentra, Anida Sokol, ovakvu odluku Mete smatra problematičnom jer se njome otvara dodatan prostor za širenje dezinformacija i štetnog sadržaja koji može ugroziti korisnike, a čemu su društvene mreže zbog algoritma posebno podložne.
“Vidjeli smo da je Zapadni Balkan pogodno tlo za širenje takvih kampanja u cilju određenog političkog uticaja. Na kraju, imali smo i primjere dezinformativnih kampanja koje su narušavale i zdravlje, tako da nije riječ samo o tome da se neće provjeravati određena neka informacija, nego da su takvi programi upravo važni za sprečavanje ozbiljnih posljedica koje dezinformacije mogu donijeti“, kazala je Sokol za Birn.
Emir Zulejhić, urednik Raskrinkavanja, kaže da će posljedice odluke najviše osjetiti upravo korisnici Metinih platformi koji na njima žele vidjeti tačne i pouzdane informacije, i koji na osnovu njih žele donositi informisane odluke zasnovane na činjenicama.
“Mislim da je svima jasno da sam program nije imao realne i objektivne zamjerke i da se radi o politički motivisanoj odluci, kao i da je licemjerno pri donošenju ovakve odluke fact-checkere prozivati za političku pristasnost”, kaže Zulejhić.
Detektor je ranije pisao o širenju dezinformacija tokom pandemije koronavirusa, što je moglo direktno ugroziti zdravlje i sigurnost građana zbog objava sadržaja o liječenju virusa nedokazanim lijekovima, ili antivakserskom pokretu koji je u toku pandemije bio značajno aktivan.
Sokol objašnjava da su se društvene mreže obavezale na suzbijanje štetnih sadržaja, širenja mržnje, dezinformacijskih kampanja, kako kroz direktive, tako i kroz neformalne oblike saradnje.
Politički ustupak vlasnika Mete
“Upravo ta odluka je protiv svih suprotnosti novih direktiva i novih zakonodavnih okvira na nivou Evropske unije, kao i kodeksa dobre prakse i saradnje na kraju koja promoviše odnos i sa fact-checkerima, a koja je važna u cilju zaštite korisnika od dezinformacija i štetnih sadržaja“, poručila je ona.
Profesorica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Lejla Turčilo smatra da se u ovoj odluci krije politički ustupak vlasnika Mete novoizabranom američkom predsjednikom Donaldu Trumpu jer je Elon Musk, kao glavni konkurent, već ušao u uži krug Trumpove administracije.
“Ova odluka jasno pokazuje da društvene mreže nisu nikakva virtualna agora i slobodni javni prostor, nego prostor u kojem big tech korporacije odlučuju šta je sloboda govora i koji su joj dometi, a te se odluke donose ne na bazi javnog, nego korporativnih interesa“, kazala je Turčilo podsjećajući da je Meta već bila na udaru kritika da “cenzuriše“ desničarske glasove.