Evropska unija razmatra mogućnost koordiniranog smanjenja potrošnje energije ukoliko Ormuski tjesnac, ključna ruta za svjetski transport nafte i gasa, ostane zatvoren i narednih mjeseci. Istovremeno, evropski komesar za energetiku Dan Jørgensen upozorava da se Unija suočava s krizom cijena koja je povezana s rizicima u snabdijevanju, prenosi Reuters.

Prema dokumentu u koji je Euronews imao uvid, ministri energetike država članica razgovarat će 29. oktobra o mogućim mjerama za smanjenje potrošnje na nivou EU. Prijedlog je potekao od Irske, koja trenutno predsjeda Vijećem EU i vodi pregovore između država članica.

U dokumentu se ne predlažu konkretna ograničenja niti se navodi da je odluka o njihovom uvođenju već donesena. Cilj razgovora je da se procijeni kako bi Unija mogla da odgovori ukoliko poremećaji u snabdijevanju potraju, uz već razmatrane mjere poput oslobađanja hitnih rezervi energenata i finansijske podrške.

Jørgensen: Kriza cijena povezana je s rizicima u snabdijevanju

Evropski komesar za energetiku Dan Jørgensen upozorio je da posljedice rata u Iranu potresaju tržišta nafte i gasa i pozvao države članice da razmotre mjere za smanjenje potrošnje prirodnog gasa.

"Suočavamo se s krizom cijena koja je povezana s krizom u snabdijevanju", naveo je Jørgensen u pismu upućenom ministrima energetike EU, u koje je uvid imao Reuters.

Prema njegovim preporukama, države bi mogle da razmotre ograničavanje temperature u javnim zgradama, izbjegavanje grijanja otvorenih prostora i isključivanje nepotrebne javne rasvjete. Moguće mjere obuhvataju i korake kojima bi se omogućilo dalje punjenje skladišta gasa, kao i smanjenje potrošnje gasa i električne energije onoliko dugo koliko bude potrebno.

Jørgensen je istakao da je EU bolje pripremljena za zimu nego 2021. godine, kada je Rusija smanjivanjem isporuka ograničila snabdijevanje Evrope gasom. Među faktorima koji danas doprinose većoj otpornosti Unije naveo je veće kapacitete za uvoz tečnog prirodnog gasa (LNG), veći udio obnovljivih izvora energije i smanjenu potrošnju gasa.

Ipak, pozvao je vlade da dodatno intenziviraju pripreme za zimski period.

Cijene gasa porasle za 140 posto, skladišta slabije popunjena

Cijene gasa porasle su za 140 posto od početka rata SAD-a i Izraela protiv Irana, dok se sirova nafta Brent u srijedu prodavala za 110 dolara po barelu. Iako bi se eventualnim završetkom sukoba smanjio dio neizvjesnosti, posljedice po tržište nafte mogle bi da potraju mjesecima, dok bi se uticaj na snabdijevanje gasom mogao osjećati godinama.

Evropa za oko 80 posto svojih potreba za gasom zavisi od stranih dobavljača, što je čini posebno izloženom promjenama na svjetskom tržištu, navodi Reuters. Ormuskim tjesnacem u uobičajenim okolnostima prolazi oko 20 posto svjetskog transporta nafte i tečnog prirodnog gasa.

Evropa se zasad ne suočava s nestašicama energenata, ali rast cijena i potreba da se skladišta pripreme za zimu predstavljaju sve veći izazov. Prema podacima organizacije Gas Infrastructure Europe koje prenosi Reuters, skladišta gasa u EU popunjena su oko 70 posto, što je 12 procentnih poena manje nego u istom periodu prošle godine.

Euronews je, pozivajući se na podatke iste organizacije, naveo da je popunjenost skladišta 20. oktobra iznosila 74 posto, što je najniži nivo za taj period od 2011. godine. Operateri gasnih transportnih sistema upozorili su da bi EU, u slučaju snažnog talasa hladnoće ove zime, mogla da se suoči s manjkom gasa od 12 do 15 posto u odnosu na potražnju.

EU razmatra zajednički odgovor

U slučaju produžene krize, države članice mogle bi da se suoče s pitanjem da li mjere štednje treba koordinirati na nivou EU ili odluke prepustiti nacionalnim vladama.

Zajednički pristup mogao bi da spriječi nadmetanje država za ograničene količine energenata, ali zemlje Unije nemaju iste potrebe niti su podjednako izložene rizicima. Razlikuju se po zavisnosti od gasa, cijenama električne energije i potrebama industrije, dok bi eventualna ograničenja otvorila i pitanje zaštite domaćinstava i konkurentnosti evropske privrede.

Evropska komisija razmatra i prijedlog za objedinjavanje potražnje za energijom na nivou EU, kako bi Brisel mogao da koordinira potrebe država članica i raspodjeljuje energente u skladu s njima.

U međuvremenu, Međunarodna agencija za energetiku (IEA) saopćila je da je spremna da koordinira dodatno oslobađanje hitnih rezervi nafte ukoliko države članice to budu željele. Španija je potvrdila da će tokom oktobra osloboditi 4,4 miliona barela iz strateških rezervi, dok je Saudijska Arabija ponudila dodatne količine sirove nafte za isporuku Evropi od kraja oktobra do sredine novembra.

Među mogućim mjerama za smanjenje potrošnje nafte koje je IEA ranije predstavila nalaze se i "sedmice bez automobila", po uzoru na praksu iz energetske krize sedamdesetih godina prošlog vijeka.

Za sada, međutim, nema odluke o uvođenju obaveznih mjera štednje na nivou EU. Predstojeći razgovori trebali bi da pokažu koliko su države članice spremne da koordiniraju potrošnju ukoliko se kriza u snabdijevanju nastavi.