Prema podacima projekta "Želim živjeti" do 1. oktobra 2026. godine identifikovane su hiljade stranaca koji su potpisali ugovore s ruskim oružanim snagama. Podaci su predstavljeni na međunarodnoj konferenciji "Crimea Global. Understanding Ukraine through the South".

Broj stranih regruta raste iz godine u godinu. U rusku vojsku 2022. godine pristupila su 94 stranca, naredne godine 4.067, dok je 2024. ugovore potpisalo 8.877 osoba, a 2025. godine 16.085. U prvih devet mjeseci ove godine evidentirano je 16.168 novih ugovora.

Prema procjenama ukrajinskog štaba, Rusija mjesečno regrutuje oko 1.800 stranaca. Ako se taj tempo nastavi, do kraja godine broj novih ugovora mogao bi dostići 21.500.

Najviše stranih boraca dolazi iz Uzbekistana, Tadžikistana i Bjelorusije, dok regrutacija bilježi rast i u Africi i Latinskoj Americi. Među njima je u prvih devet mjeseci ove godine bilo 1.449 državljana Kolumbije, 699 Burundija, 530 Zimbabvea i 503 Perua.

Ukrajinski štab nije objavio posebne podatke za Bosnu i Hercegovinu. Međutim, iz projekta "Želim živjeti" ranije su za Radio Slobodna Evropa naveli da se u ruskoj vojsci bori ili se borilo 15 osoba porijeklom iz BiH, dok je ukupno poznato nešto više od 20 osoba iz naše zemlje koje su se pridružile ruskim snagama.

Ratni zarobljenici

Prema ukrajinskim podacima, od 2022. godine zarobljeni su državljani 59 država koji su se borili na ruskoj strani. Anketa među stranim ratnim zarobljenicima pokazala je da je 46,7 posto njih potpisalo ugovor kako bi dobili rusko državljanstvo, dok je 41,4 posto regrutovano preko vojnih komesarijata i regrutnih centara. Samo 28 posto ispitanika navelo je da nije znalo da će biti poslano u borbu protiv Ukrajine.

Gotovo polovina zarobljenih, odnosno 48,8 posto, zarobljena je nakon ranjavanja, dok je 79 posto izrazilo želju da se vrati u Rusiju u okviru razmjene ratnih zarobljenika.