Dogovor američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina o isporuci ruskog dizela američkom i svjetskom tržištu ima dvostruki značaj - ekonomski, zbog mogućeg ublažavanja rasta cijena goriva, i geopolitički, jer Vašington privremeno otvara prostor za trgovinu ruskim energentima uprkos sankcijama uvedenim nakon početka rata u Ukrajini.
ADVERTISEMENT
Tramp je najavio isporuku više miliona tona dizela, dok je američko Ministarstvo finansija odobrilo određene transakcije povezane s ruskim dizelom do 7. aprila 2027. godine. Stvarni uticaj dogovora zavisiće od toga koliko će goriva zaista biti isporučeno i u kojem roku.
Prema informacijama koje je Trump objavio na svojoj platformi Truth Social, dogovoreni plan isporuke odvijaće se u nekoliko faza:
• Oktobar: Rusija odmah stavlja na raspolaganje preko 300.000 tona dizela.
• Novembar: Isporuka se povećava za dodatnih 500.000 tona.
• Decembar i nakon toga: Na tržište stiže još 1.000.000 tona dizel-goriva.
• Kratkoročni nastavak: U zavisnosti od stanja svojih rafinerija, Rusija je spremna da u kratkom roku isporuči još dodatnih 3 miliona tona.
Ruski vicepremijer Aleksandar Novak potvrdio je da Rusija odmah ukida dosadašnja ograničenja na izvoz dizela i da će domaće rusko tržište uprkos ovim isporukama ostati potpuno snabdjeveno.
Za američko tržište, cilj je smanjenje troškova goriva koji opterećuju transport, poljoprivredu i industriju. Niže cijene dizela mogle bi ublažiti pritisak na troškove prevoza robe, a posredno i na cijene hrane i drugih proizvoda. Ipak, dodatne isporuke same po sebi ne garantuju značajnije pojeftinjenje. Na tržište utiču i poremećaji u snabdijevanju, stanje rafinerija i sukobi na Bliskom istoku.
Za Trumpa dogovor ima i političku dimenziju, jer visoke cijene goriva predstavljaju problem za američke potrošače uoči novembarskih izbora za Kongres. Administracija tako može pokazati da pokušava da poveća ponudu i ublaži troškove za privredu.
Na svjetskom tržištu, dodatne količine ruskog dizela mogle bi povećati ponudu i smanjiti pritisak na cijene. Međutim, dio efekta zavisiće od toga da li će biti riječ o stvarnom povećanju količine goriva na tržištu ili prvenstveno o promjeni pravaca trgovine. Ako ruske isporuke budu preusmjerene od drugih kupaca prema SAD, oni će morati da pronađu alternativne dobavljače, navode analitičari.
Za Rusiju, dogovor znači mogućnost dodatnih prihoda od izvoza i politički važan signal da Vašington može ublažiti pojedina ograničenja kada to zahtijevaju ekonomski interesi. Ipak, nije riječ o ukidanju svih američkih sankcija. Dozvola se odnosi na određene transakcije s ruskim dizelom, dok šira finansijska i trgovinska ograničenja ostaju zasebno pitanje.
Upravo je to najvažnija geopolitička posljedica dogovora. Zapadne sankcije uvedene su, između ostalog, s ciljem ograničavanja ruskih prihoda i povećanja ekonomskih troškova rata. Privremeno otvaranje američkog tržišta za ruski dizel predstavlja izuzetak od tog pristupa, ali ne znači automatski da će Vašington odustati od šire politike sankcija.
Odluka otvara i pitanje odnosa sa evropskim saveznicima, koji imaju vlastiti pravni okvir sankcija i ne moraju slijediti američki potez. Ako SAD ublaži ograničenja, a Evropa ih zadrži, mogu se pojaviti razlike u uslovima trgovine i političkim pristupima Moskvi.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kritikovao je dogovor, ocjenjujući da bi prihodi od prodaje ruskih energenata mogli pomoći finansiranju rata. Kijev strahuje da bi ublažavanje ekonomskog pritiska moglo oslabiti njegovu pregovaračku poziciju.
Zasad je izvjesnije da dogovor predstavlja ograničenu promjenu u energetskoj politici nego prekretnicu u sankcionom režimu.