Trgovinski sukob između Sjedinjenih Američkih Država i Kanade ulazi u novu, opasniju fazu. SAD su pojačale carine na kanadsku robu, dok je Otava najavila nove kontramjere prema američkim proizvodima. Kanadske provincije nisu podjednako pogođene američkim carinama. Najveći udar trpe područja sa snažnom industrijskom bazom i velikom zavisnošću od prekogranične trgovine.
ADVERTISEMENT
Ontario je posebno izložen zbog automobilske industrije, proizvodnje čelika i velikog broja kompanija koje su dio sjevernoameričkih lanaca snabdijevanja, piše Euronews Srbija.
Kvebek je, sa druge strane, snažno pogođen u metalurškom sektoru. Izvoz metala iz provincije pao je za 36 odsto između februara 2025. i februara 2026, dok je zaposlenost u sektoru smanjena za 3,6 odsto.
Prema procjenama, Ontario, Kvebek i Britanska Kolumbija mogli bi da budu među najvećim gubitnicima ukoliko sadašnje carine ostanu na snazi.
Carine SAD
Trenutno su SAD uvele carine na ključne sektore Kanade — čelik, aluminijum, drvnu građu i automobile — a prošle nedjelje su uvele dodatnu carinu od 50 odsto na oko 28 milijardi kanadskih dolara (20 milijardi američkih dolara; 15 milijardi funti) vrijednu kanadsku robu.
Kanada je uzvratila sopstvenim kontracarinama na američku robu, objavivši u utorak ono što naziva "dolar za dolar" i "strateškom" odmazdom, osmišljenom tako da odgovara američkim carinama.
Kanada cilja industrijsko srce SAD
Kanadske kontracarine nisu nasumično izabrane.
Otava je najavila mjere na američku robu vrijednu oko 27,6 milijardi kanadskih dolara, uključujući čelik, kućne aparate, poljoprivrednu i građevinsku opremu, papir, plastiku i druge proizvode.
Najveće posljedice osjetiće savezne države sa snažnim industrijskim sektorom i velikim izvozom u Kanadu.
Ohajo je posebno ranjiv zbog čelika i industrijske proizvodnje, dok su za Ilinois važne carine na poljoprivrednu i građevinsku opremu.
Prema podacima kanadske statističke službe Statistics Canada, ključna savezna država Ohajo biće najteže pogođena - uskoro će biti oporezovano 3,2 milijarde kanadskih dolara, odnosno 12 odsto, njenog izvoza u Kanadu. Slijede Ilinois i Pensilvanija.
Kanadska strategija je jasna - pogoditi američke proizvođače tamo gdje će posljedice biti najvidljivije, ali istovremeno ograničiti štetu po kanadske potrošače.
Kanada je donedavno imala jednu od najnižih prosječnih efektivnih carinskih stopa među glavnim trgovinskim partnerima SAD.
Kanada više nema isti privilegovani položaj na američkom tržištu koji je decenijama proizlazio iz geografije, sporazuma o slobodnoj trgovini i duboke integracije dvije ekonomije.
Za Kanadu je trgovinski rat posebno bolan zbog ogromne zavisnosti od američkog tržišta.
Decenijama su kompanije gradile poslovne modele zasnovane na pretpostavci da će roba relativno lako prelaziti granicu između dvije zemlje.
Sada se ta pretpostavka mijenja.
Prema kanadskim podacima, izvoz u zemlje van SAD porastao je 11,1 odsto, dok je izvoz u SAD pao 3,7 odsto. Udio tržišta van SAD dostigao je 32,8 odsto kanadskog izvoza.
To pokazuje da kompanije već pokušavaju da diversifikuju poslovanje.
Ali problem je što se američko tržište ne može jednostavno zamijeniti.
Kompanije moraju da pronađu nove kupce, distributere i dobavljače, a za industrije poput automobilske proizvodnje promjena kompletnog lanca snabdijevanja može biti izuzetno skupa.
Radna mjesta
Carine se na kraju ne završavaju na granici.
One se prenose na proizvođače, dobavljače, transportne kompanije i radnike.
Bank of Canada je već zabilježila pad zaposlenosti u kanadskoj proizvodnji.
Ekonomista iz Kalgarija Trevor Tombe procjenjuje da bi širom Kanade moglo biti izgubljeno oko 90.000 ako ove nove američke carine ostanu na snazi.
Oko 52.000 radnih mjesta bilo bi direktno ugroženo, dok bi dodatnih oko 35.000 bilo izgubljeno kroz posredne efekte.
Američka organizacija Tax Foundation procjenjuje da bi prosječno američko domaćinstvo ove godine moglo da plati oko 840 dolara više zbog Trampovih carina na robu iz više zemalja, uključujući Kanadu.