ADVERTISEMENT

Taj lonac često prijeti da eksplodira i napravi ogromnu katastrofu, a onda se desi neki događaj ili pomak koji relaksira odnose u posljednjem trenutku kada su oni blizu šire eskalacije, što liči na uklanjanje posude sa vatre. Takav je slučaj sa posljednjim dešavanjima u ovom regionu, a čini se da situacija ponovo ide u pravcu nove serije ograničenih vojnih udara i zaoštravanja odnosa, što udaljava čitav proces od diplomatskog rješenja, piše Euronews Srbija.

Pojačane američke sankcije

Američki ministar privrede Scott Bessent objavio je 20. avgusta kako je Vašington odlučio da uvede novi paket ekonomskih sankcija Iranu koje treba da budu „najteže u istoriji“, te da je ovo „najveća koordinisana ekonomska izolacija“ ikada sprovedena. Bessent će bliže detalje predstaviti tokom sljedeće sedmice, ali ovakva odluka američke administracije jeste sprovedena u cilju vršenja još većeg pritiska na iranski režim.

Osim direktnog pritiska na vladu u Teheranu, mjera sigurno ima za cilj da izazove još veći stepen nezadovoljstva unutar iranskog društva, čime bi se režim susreo sa novim problemima, nakon čega bi bio popustljiviji prema američkim zahtjevima.

Vrlo je moguće da SAD na duži rok sigurno računaju na mogućnost pokretanja novih nemira unutar Irana, zbog sve težih uslova života i povećane inflacije u zemlji. Još jedna činjenica pada u oči, a to je što se datum objave sankcija gotovo poklopio sa američkom intervencijom 1953. godine (19. avgust), kada je došlo do smjene režima Mohammad Mosaddegha u Iranu.

Dolazak drugog nosača aviona

Kako je to objavila američka centralna komanda – CENTCOM, nosač aviona USS George Washington pristigao je u Indijski okean. Glavni razlog njegovog dolaska ogleda se u tome što je bilo potrebno zamijeniti nosač aviona USS Abraham Lincoln, koji se već 272 dana nalazio u ovom regionu, a uporedo sa tim su se javili problemi oko njegovog održavanja, kao i protesti posade zbog loših životnih uslova (buđavi tuševi, pokvareni toaleti, loša hrana).

Čak su zabilježeni slučajevi gdje je dio mornara skakao u more sa palube ovog nosača, uprkos tome što su američke vlasti demantovale postojanje samoubilačkih ideja kod članova posade. Svakako, USS Abraham Lincoln je napustio zonu odgovornosti CENTCOM-a i vraća se ka mornaričkoj bazi San Diego u SAD.

Dalje namjere američke administracije ostaju nepoznanica, ali se može pretpostaviti da je Pentagonu potreban vojno operativan nosač aviona koji može ofanzivno djelovati u slučaju nove eskalacije sukoba sa Iranom. Takva opcija nalazi se na stolu naročito od početka avgusta, kada je u Iranu došlo do imenovanja novih ljudi na najviše vojne i političke funkcije, a koji su poznati svjetskoj javnosti kao članovi „tvrde struje“.

Kako su to prenijeli pojedini mediji na Zapadu, ubrzo nakon toga su načelnik američkog Združenog generalštaba, general Dan Caine, i komandant CENTCOM-a, admiral Brad Cooper, predstavili predsjedniku Donald Trumpu plan novih vojnih udara na Iran, kako bi se tamošnje rukovodstvo primoralo na mirovno rješenje koje će biti u interesu SAD. Tako posmatrano, dolazak novog nosača aviona u Indijski okean djeluje sasvim racionalno.

Trump prijeti Iranu

Američki predsjednik Donald Trump upozorio je Iran i njegove saveznike u regionu da im slijedi „žestoki obračun“. Iako njegove izjave ne možemo uvijek uzimati zdravo za gotovo, u ovom slučaju pojačanu retoriku prate i konkretni potezi usmjereni prema Iranu, kao što su uvođenje novih ekonomskih sankcija i dolazak novog nosača aviona u Indijski okean.

Radikalne poruke

Tokom ceremonije u gradu Karbali u Iraku, gdje se 680. godine odigrala važna bitka između Huseina ibn Alija (vjerskog preteče današnjih šiita) i snaga omejadskih kalifa, predsjednik iranskog parlamenta Mohammad Bagher Ghalibaf uputio je oštre poruke Vašingtonu. Povod za dolazak jeste obilježavanje 40 dana od sahrane bivšeg iranskog ajatolaha Alija Hamneija. On je upozorio da Teheran i Bagdad neće dozvoliti stranim silama da odlučuju o njihovoj budućnosti, te da dvije nacije „nisu dozvolile da se naša sudbina piše u zapadnim prijestonicama“.

Slične izjave Ghalibafa upućene su i nakon susreta sa iračkim premijerom Alijem al-Zaidiјem i predsjednikom iračkog parlamenta Mohammedom al-Halbusijem. Jedna od tema razgovora sigurno je bila američko povlačenje iz baza u Iraku, koje se očekuje tokom septembra ove godine.

No, međutim, uprkos porukama zajedništva i potrebe saradnje između Irana i Iraka, Halbusiji je poslije susreta objavio na društvenoj mreži X mapu Persijskog zaliva pod nazivom „Arapski zaliv“, što je izazvalo oštru reakciju njegovog iranskog kolege. Bilo kako bilo, ovaj mali diplomatski incident pokazuje da odnosi nisu idilični na relaciji Bagdad–Teheran, iako obje strane shvataju značaj zajedničke saradnje.

Iranska vojska spremna na odgovor

Djeluje da iransko vojno rukovodstvo spremno dočekuje mogućnost nove eskalacije. Samo dan nakon objave novih sankcija, novi načelnik Generalštaba Ali Abdullahi upozorio je „razornim odgovorom“ na nove prijetnje SAD, te da će reakcija biti „široka i odlučna“. Da nije riječ o blefu, Abdullahi je pokazao time što je obišao podzemni objekat za proizvodnju balističkih raketa i dronova, odakle je uputio izjavu zajedno sa vršiocem dužnosti ministra odbrane.

Ovaj korak je svakako dio strateške komunikacije koja je upućena Vašingtonu, a na nekim portalima i Telegram kanalima se čak govori o mogućnosti iranske kopnene intervencije prema američkim bazama u Kuvajtu.