ADVERTISEMENT

Iran i njegovi saveznici od 28. februara, kada su Sjedinjene Američke Države i Izrael izveli napad na Iran u velikoj eskalaciji dugogodišnjih regionalnih tenzija, izvode napade na Saudijsku Arabiju i druge zaljevske države te blokiraju njihove energetske isporuke.

Sporazum ima za cilj jačanje zajedničkog odvraćanja od bilo kakvog čina agresije i predviđa da će se oružani napad na bilo koju od tri zemlje smatrati napadom na sve tri, navodi se u zajedničkom saopćenju.

Iako u saopćenju nisu navedeni konkretni detalji o obavezama koje je svaka država preuzela u okviru sporazuma nazvanog Zajednički sporazum o odbrani iz Meke, istaknuto je da je cilj jačanje njihove kolektivne sigurnosti te promoviranje mira, sigurnosti i stabilnosti u regiji i šire.

Jedan turski zvaničnik izjavio je da je sporazum isključivo odbrambene prirode, da nije usmjeren protiv bilo kojeg konkretnog aktera, da je otvoren i za druge zemlje regije te da ne ukida niti zamjenjuje postojeće bilateralne ili multilateralne sporazume.

Ipak, sve tri države posebno su zabrinute zbog sve agresivnijeg vojnog djelovanja Izraela i revolucionarnog šiitskog Irana, dok se njihov dugogodišnji saveznik, Sjedinjene Američke Države, suočava s poteškoćama u obuzdavanju regionalne nestabilnosti.

"Politička simbolika ovog samita je izuzetno značajna. Tri najutjecajnije države muslimanskog svijeta sastaju se u trenutku pojačane neizvjesnosti, pokazujući sve veću spremnost regionalnih i srednjih sila da bliže sarađuju po pitanjima sigurnosti", izjavio je Abdulaziz Sager, predsjednik Centra za istraživanje Zaljeva, istraživačkog instituta sa sjedištem u Saudijskoj Arabiji.

"Ako se ovaj trilateralni okvir institucionalizira i pretoči u konkretnu saradnju, mogao bi ojačati zajedničku diplomatsku i odbrambenu težinu ove tri zemlje te doprinijeti stvaranju sigurnosne arhitekture koja će se više oslanjati na regionalne aktere", dodao je Sager.

Turska raspolaže drugom najvećom vojskom unutar NATO-a. Saudijska Arabija, najmoćnija država Zaljeva, dom je najsvetijih mjesta islama i jedan od najvećih svjetskih izvoznika nafte, dok je Pakistan jedina muslimanska država koja posjeduje nuklearno oružje. Pakistanski premijer Shehbaz Sharif, u pratnji moćnog načelnika Generalštaba Asima Munira, obavio je hadžsku umru u Meki prije dolaska turskog predsjednika Tayyipa Erdogana.

Oni su se sastali sa saudijskim prijestolonasljednikom Mohammedom bin Salmanom, čija je zemlja od početka rata 28. februara više puta bila meta napada Irana, kao i jemenskih Huta koje podržava Teheran te šiitskih milicija iz Iraka.

Sukob je ozbiljno narušio sigurnost saudijskih saveznika u Zaljevu i gotovo potpuno zaustavio pomorski promet kroz Hormuški moreuz, kojim je prije rata prolazilo oko petine svjetskih energetskih isporuka.

Njihov sporazum uslijedio je nakon gotovo godinu dana pregovora, o kojima je Reuters izvijestio još u januaru, kada je turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio da Ankara podržava stvaranje šire regionalne sigurnosne platforme radi jačanja saradnje i stabilnosti.

Bliski istok gotovo tri godine potresaju sukobi, počevši od napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, pri čemu je gotovo svaka zemlja u regiji bila izložena prekograničnim napadima ili raketnim i napadima bespilotnim letjelicama. Izrael je vodio rat u Gazi, izvršio invaziju na južni Liban, zauzeo dijelove teritorije Sirije te pokrenuo dvije zračne kampanje protiv Irana.

Teheran je izveo napade na američke vojne baze i civilnu infrastrukturu u Saudijskoj Arabiji, Kuvajtu, Bahreinu, Kataru, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Omanu, Jordanu i Izraelu.

Iako su Turska i Pakistan, koje se nalaze na rubovima Bliskog istoka, izbjegli ozbiljnije direktne napade, obje zemlje nastoje smiriti sukobe koji prijete njihovoj sigurnosti i ekonomskom razvoju.

Za Saudijsku Arabiju posljedice gotovo trogodišnjih sukoba na Bliskom istoku bile su znatno ozbiljnije - ugroženi su njen izvoz nafte i ambiciozni razvojni planovi, dok se sve više dovodi u pitanje pouzdanost dugogodišnjeg američkog sigurnosnog kišobrana.

Potpisivanje sporazuma u petak u Meki, najsvetijem mjestu islama, daje dodatnu simboličku težinu dogovoru koji se nadovezuje na dugogodišnje bilateralne vojne veze između ove tri zemlje.

Mansoor Ahmed iz Centra za strateške i odbrambene studije Australijskog nacionalnog univerziteta izjavio je da Pakistan i Turska donose snažnu odbrambenu industriju, dok bi Saudijska Arabija mogla doprinijeti velikim ulaganjima u tehnologiju.

Međutim, dodao je da sporazum vjerovatno neće uključivati nuklearnu komponentu, jer je pakistansko nuklearno odvraćanje prvenstveno usmjereno na ono što Islamabad smatra prijetnjom iz Indije.