Američki predsjednik Donald Trump trebao bi se iduće sedmice u Pekingu sastati s kineskim predsjednikom Xijem Jinpingom, u trenutku kada dvije zemlje nastoje stabilizirati odnose narušene napetostima oko trgovine, Tajvana i rata u Iranu.
ADVERTISEMENT
Direktori kompanija i analitičari ne očekuju značajnije pomake na sastanku na vrhu, iako su mogući manji uspjesi, poput produženja trgovinskog primirja dogovorenog u oktobru prošle godine. Posjeta, koja će se održati 14. i 15. maja, prva je posjeta jednog američkog čelnika Kini u gotovo deset godina, piše Reuters.
Trump će uoči izbora za Kongres u novembru zasigurno tražiti trgovinske ustupke od Pekinga. Obje zemlje rade na mehanizmu Trgovinskog odbora s ciljem pronalaženja proizvoda koji bi potaknuli trgovinu bez ugrožavanja nacionalne sigurnosti ili ključnih opskrbnih lanaca.
Prijedlozi uključuju moguće kineske kupnje američke peradi, govedine i poljoprivrednih kultura osim soje, kao i obvezu kupnje 25 miliona tona soje godišnje tokom iduće tri godine. SAD također želi da Kina kupuje avione Boeing te američki ugljen, naftu i prirodni plin.
Kina već dugo pregovara s Boeingom o sporazumu koji bi, prema izvorima iz industrije, mogao obuhvatiti 500 zrakoplova 737 MAX i desetke širokotrupnih zrakoplova.
Sporazum, koji je godinama bio u zastoju jer je Trump prijetio Kini prekidom pristupa ključnim rezervnim dijelovima za motore, sada čeka na potpisivanje, rekao je Dennis Wilder, bivši analitičar CIA-e za Kinu i viši suradnik na Sveučilištu Georgetown.
Peking želi da SAD ublaži ograničenja na izvoz naprednih poluvodiča te je izrazio zabrinutost zbog zakona koji sprječava izvoz ključne opreme za proizvodnju čipova iz Kine. S druge strane, SAD želi da Peking dopusti isporuke rijetkih zemalja i ključnih minerala američkim tvrtkama.
Kineska kontrola izvoza rijetkih zemalja uzrokovala je velike poremećaje u američkoj automobilskoj i zrakoplovnoj industriji. Obje zemlje jačaju alate za ekonomski pritisak koji se mogu koristiti kao poluga u pregovorima.
Washington je u martu pokrenuo istrage o navodnom višku industrijskih kapaciteta i korištenju prisilnog rada u Kini. U aprilu je američko Ministarstvo finansija uvelo sankcije jednoj kineskoj rafineriji zbog kupnje iranske nafte i zaprijetilo uvođenjem sekundarnih sankcija kineskim bankama koje omogućuju takve transakcije. Peking je uzvratio pravnim protumjerama.