Evropska komesarka Dubravka Šuica je na meti kritika zbog prisustva na prvom formalnom sastanku Trumpovog Odbora za mir, čiji je široki mandat izazvao ozbiljnu zabrinutost među državama članicama.
ADVERTISEMENT
Iznenađujuća odluka Evropske komisije da pošalje komesarku za Mediteran Dubravku Šuicu na prvi formalni sastanak Odbora za mir u Vašingtonu izazvala je negodovanje nekoliko država članica, a Francuska je prednjačila u izražavanju i institucionalnih i političkih prigovora.
Tokom sastanka ambasadora EU u srijedu, kritičari su tvrdili da učešće Šuice, koje nije unaprijed saopšteno evropskim državama, nema potreban mandat i rizikuje da bude protumačeno kao kolektivna podrška spornoj inicijativi, reklo je nekoliko diplomata za Euronews, govoreći pod uslovom anonimnosti.
"Države članice EU su se pobunile" na sastanku" , rekao je jedan diplomata.
Šuicina posjeta se odvija uprkos stalnoj zabrinutosti u vezi sa Odborom za mir koji je u januaru osnovao američki predsjednik Donald Trump. Prvobitno zamišljen da vodi poslijeratni oporavak Gaze, odbor je od tada znatno proširio svoj mandat i sada je zamišljen kao struktura u sjeni Ujedinjenih nacija, s Trumpom kao doživotnim predsjedavajućim.
Francuska, Španija, Belgija, Irska, Slovenija i Portugal bile su među onima koji su u srijedu iznijeli oštre prigovore. Njemačka, Švedska i Litvanija su se takođe oglasile.
Prema riječima diplomata, Francuska je istakla da je Šuicino prisustvo u suprotnosti s ugovorima EU jer Komisija nema pravo da određuje spoljnu politiku, koja se vodi na osnovu jednoglasnih stavova koje su dogovorile države članice EU.
Ovo mišljenje dijelila je velika većina ambasadora.
Najoštriji kritičari su tada istakli da je Šuica, kao komesarka za Mediteran, politički predstavnik i stoga njeno prisustvo u Vašingtonu ima značajnu težinu. Državni službenik bi bio prikladniji izbor, rekli su.
Činjenica da EU, kao organizacija, nije članica Odbora za mir takođe je spomenuta kako bi se Šuica obeshrabrila od putovanja.
U saopštenju, portparol Komisije branio je odluku kao način da se ostane "usko angažovana u svim aspektima koji se odnose na mirovni proces i obnovu u Gazi". Portparol je insistirao da se Komisija neće pridružiti odboru.
Negativne reakcije su bile intenzivne, ali ne i podjednako raspoređene, otkrivajući oštre podjele uzrokovane Trumpovim smjelim pokušajem da ospori multilateralni sistem, piše Euronews.
Mađarska i Bugarska su jedine dvije države članice koje su izrazile namjeru da stalno budu u odboru. Ali sedam drugih država je posljednjih dana signaliziralo svoju namjeru da učestvuju kao posmatrači.
Među prisutnima na svečanom okupljanju u četvrtak će biti mađarski premijer Viktor Orbán, rumunski predsjednik Nicușor Dan, kao i visoki diplomati iz Bugarske, Kipra, Češke, Italije, Grčke, Poljske i Slovačke.
Komisija je više puta postavljala pitanja o "opsegu, upravljanju i kompatibilnosti odbora s Poveljom UN-a", koju su potpisale svih 27 država članica, i tražila od Sjedinjenih Država da izmijene formulaciju, ali bezuspješno.
Ipak, kao najveći donator humanitarne pomoći palestinskom narodu, sa ukupnim doprinosom od 1,65 milijardi evra teritorijama od izbijanja rata između Izraela i Hamasa 7. oktobra 2023. godine, Brisel ne želi biti marginalizovan u tom procesu.
Debata će se nastaviti sljedeće sedmice kada se ministri spoljnih poslova okupe u Briselu. Ministrima će se pridružiti bugarski diplomata Nikolaj Mladenov, kojeg je Trump imenovao za visokog predstavnika za Gazu i zaduženog za povezivanje Odbora za mir s tehnokratskim palestinskim odborom odgovornim za vođenje njegovih svakodnevnih poslova.