ADVERTISEMENT

Broj slučajeva malarije širom svijeta dostigao je 263 miliona prošle godine, što je povećanje od 11 miliona slučajeva u odnosu na 2022. usred zaustavljenog napretka u eliminaciji bolesti koju prenose komarci, navodi se u novom izvještaju.

Dok se procjenjuje da je 2,2 milijarde slučajeva malarije i 12,7 miliona smrtnih slučajeva spriječeno od 2000. zbog globalnih zdravstvenih napora, posljednjih godina nedostatak sredstava, učinak pandemije COVID-19 na zdravstvene sisteme, politička nestabilnost u zemljama koje se bore protiv malarije i drugi izazovi svi su omeli odgovor.

"Ovdje smo zbog značajnog napretka koji je postignut", rekao je za Euronews Health dr James Tibenderana, epidemiolog i izvršni direktor konzorcijuma za malariju sa sjedištem u Velikoj Britaniji.

2023. godine, Azerbejdžan, Belize, Zelenortska Ostrva i Tadžikistan dobili su certifikat da nemaju malariju, dok je Egipat dobio oznaku ove godine, a Gruzija i Turska su odmah iza.

Ipak, procjenjuje se da je 2023. od malarije umrlo 597.000 ljudi, što je nivo koji je bio na nivou prethodne godine, prema izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Gotovo svi smrtni slučajevi bili su u Africi.

"Ostatak ovog putovanja je komplikovaniji nego što smo vidjeli u proteklih 20 godina", rekao je Tibenderana.

To je zato što se malarija, koja je još uvijek endemska u 83 zemlje, širi na ljude preko komaraca zaraženih parazitom, što je čini složenijom za uklanjanje od drugih bolesti koje se šire među ljudima.

Godine 2023. globalno finansiranje za kontrolu malarije iznosilo je 4 milijarde dolara (3,79 milijardi eura), manje od polovine od 8,3 milijarde dolara (7,87 milijardi eura) za koje zdravstvena agencija UN kaže da su potrebna. Taj jaz dovodi do nestašice lijekova i mreža tretiranih insekticidima za zaštitu od komaraca, navodi se u izvještaju.

"Ne vidim, s obzirom na trenutnu globalnu finansijsku situaciju, da će doći do novog donatora anđela", rekla je za Euronews Health dr Regina Rabinovich, direktorica inicijative za eliminaciju malarije na Institutu za globalno zdravlje Barcelone.

"Previše je potreba, ima klimatskih promjena, ima ratova i to je zaista izazov".

Klimatske promjene također mogu pogoršati problem. U Pakistanu su, na primjer, ekstremne padavine i poplave izazvale "epidemiju malarije" 2022. godine, sa petostrukim porastom slučajeva, navodi se u izvještaju.

Antimalarijska otpornost je rastuća prijetnja

Još jedan rastući problem je prijetnja otpornosti na lijekove protiv malarije, kada se parazit koji prenosi malariju evoluira, povećavajući rizik da tretmani neće uspjeti i povećavajući vjerovatnoću da će pacijenti s teškom bolešću umrijeti.

To se dogodilo s hlorokinom, koji je nekada bio prvi lijek za malariju, kasnih 1970-ih i 1980-ih, a moglo bi se ponoviti i danas.

Nedavno su se pojavili znakovi da djeca u Ugandi s teškim oblikom malarije doživljavaju djelomičnu rezistenciju na artemisinin, antimalarijski lijek koji spašava živote, prema maloj studiji u medicinskom časopisu JAMA.

Otpornost na artemisinin potvrđena je i u Eritreji, Ruandi i Tanzaniji, a WHO sumnja da se s tim bore i Etiopija, Sudan, Namibija i Zambija.

Također, postoji rizik da komarci postaju imuni na insekticide koji se koriste na mrežama za krevet i da paraziti evoluiraju kako bi izbjegli dijagnostičke testove, što znači da zaražena osoba neće biti pozitivna na testu i primiti liječenje malarije, rekao je Tibenderana.

Kako bi se suzbila otpornost na antimalariju i osigurala da ljudi mogu dobiti efikasnu medicinsku njegu, Tibenderana je rekao da bi ljekari trebali poduzeti korake kako bi produžili postojeće lijekove što je duže moguće, kao što je korištenje različitih kombinacija lijekova.

To je zato što sljedeća generacija lijekova protiv malarije vjerovatno neće biti dostupna u narednih tri do pet godina, a ako sadašnji lijekovi prestanu djelovati ranije, ljudi bi mogli izgubiti povjerenje u lijekove i potencijalno medicinski sistem, rekao je.

"To je kriza", rekao je Tibenderana. "Ne znamo koliko je dugačak taj prozor, ali radije ne bih saznao".

Poboljšanja u kontroli malarije

Drugi nedavni razvoj događaja je pozitivniji, navodi se u izvještaju WHO.

Na primjer, nova vrsta mreže protiv komaraca tretiranih insekticidima koja nudi bolju zaštitu od malarije postaje sve dostupnija.

U 2023. godini, 78 posto od 195 miliona mreža koje su isporučene u podsaharsku Afriku bile su nove vrste mreža, u odnosu na 59 posto u 2022., navodi se u izvještaju WHO.

Nadalje, 17 zemalja uvelo je vakcine protiv malarije koje preporučuje WHO kao dio svojih rutinskih imunizacija djece.

Oko dva miliona djece primilo je vakcine u sklopu pilot studija u Gani, Keniji i Malaviju između 2019. i 2023., što je rezultiralo 22 postotnim padom hospitalizacije zbog teške malarije među djecom koja ispunjavaju uslove i 13 postotnim padom smrtnih slučajeva iz bilo kojeg uzroka, povrede isključene.

Dr. Mary Hamel, koja radi na vakcinama protiv malarije u WHO, rekla je novinarima ove sedmice da je potrebna kombinacija vakcina, tretmana i drugih alata da bi se na kraju iskorijenila malarija.

"Nijedan od ovih alata nije samostalan alat, tako da je zaista važno da, kako se vakcina razvija, nastavimo razvijati mreže za krevet i povećavati mreže za krevet i druge intervencije", rekao je Hamel, prenosi Euronews.com.