ADVERTISEMENT

Iran i SAD održali su indirektne pregovore u Omanu 6. februara i najavili novi krug pregovora iduće sedmice u Ženevi. Oman će ponovo biti posrednik.

Pregovori u Omanu bili su prvi otkako su SAD i Izrael napali Iran u junu prošle godine, a održani su nakon što je Trump u januaru odlučio da ipak neće napasti Teheran nakon što je ozbiljno razmatrao vojnu akciju zbog brutalnog gušenja masovnih protesta u toj zemlji.

Pregovori su se izvorno trebali održati u Istanbulu, ali je Iran zatražio da ih se premjesti u Oman.

Protesti i pritisak na Iran

Protesti u Iranu izbili su zbog teške ekonomske krize, ali ubrzo su prerasli u pobunu protiv klerikalnog režima. Zahvatili su cijelu zemlju, a krvavo su ugušeni nakon tri sedmice. Ubijene su hiljade ljudi, a desetine hiljada su uhapšeni.

Trump je ove sedmice rekao kako vjeruje da Iran želi dogovor i izrazio nadu da će pregovori biti zaključeni "u roku od mjesec dana". U protivnom je zaprijetio "vrlo traumatičnim" posljedicama.

"Razgovaraću s njima onoliko dugo koliko oni to budu željeli", dodao je, istaknuvši da će u slučaju izostanka dogovora preći na "drugu fazu", koja bi bila "vrlo teška" za Irance.

Ponovo je podsjetio na američko bombardovanje iranskih nuklearnih postrojenja tokom dvanaestodnevnog rata koji je Izrael pokrenuo u junu prošle godine.

U petak je podržao potencijalnu promjenu režima u Iranu, rekavši da "se čini da bi to bila najbolja stvar koja se može dogoditi".

Netanyahuov skepticizam

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je u četvrtak da se nada da američki predsjednik Donald Trump stvara uslove za postizanje dogovora s Iranom kojim bi se izbjegla vojna akcija.

"Izrazio sam (Donaldu Trumpu) određenu dozu skepticizma u pogledu kvaliteta bilo kakvog dogovora s Iranom", rekao je Netanyahu, dan nakon susreta u Bijeloj kući.

"Rekao sam da bi dogovor, ako se zaista želi postići, morao uključivati elemente koji su vrlo važni za Izrael", dodao je.

Netanyahu je dodao:

"Nije riječ samo o nuklearnom pitanju, nego i o balističkim projektilima te iranskim posredničkim oružanim grupama", poput libanskog Hezbolaha, palestinskog Hamasa ili jemenskih Huta, istakao je izraelski premijer.

Teheran, međutim, želi razgovarati samo o svojem nuklearnom programu, a zauzvrat traži ukidanje sankcija. Pregovore o svojem moćnom raketnom programu smatra crvenom linijom.

"Mislim da uslovi koje Trump stvara, u kombinaciji s činjenicom da oni zasigurno razumiju kako su prošli put pogriješili ne postigavši dogovor, mogu stvoriti okolnosti za postizanje dobrog dogovora", rekao je Netanyahu.

Pripreme za dužu operaciju

Američka vojska priprema se za mogućnost dužeg, višesedmičnog djelovanja protiv Irana ako Bijela kuća naredi napad, rekla su dvojica američkih zvaničnika za "Reuters" koji su željeli ostati neimenovani.

Portparolka Bijele kuće, Anna Kelly, rekla je: "Predsjednik Trump ima sve opcije na stolu u vezi s Iranom. On sasluša niz perspektiva o bilo kojem pitanju, ali konačnu odluku donosi na osnovi onoga što je najbolje za našu zemlju i nacionalnu sigurnost."

Pentagon nije želio ništa komentarisati.

Prošlogodišnja američka operacija "Ponoćni čekić" bila je jednokratni napad na iranska nuklearna postrojenja "nevidljivim" bombarderima koji su doletjeli iz SAD-a. Iran je odgovorio jako ograničenim napadom na američku bazu u Kataru, uz prethodnu najavu.

Planiranje je ovaj put složenije, rekli su zvaničnici.

U dužoj operaciji, američka vojska mogla bi gađati iranske državne i sigurnosne lokacije, a ne samo nuklearnu infrastrukturu, rekao je neimenovani zvaničnik, ne ulazeći u pojedinosti. SAD očekuje da će Iran uzvratiti i da će to trajati neko vrijeme.

Rizici za američke snage u tom bi slučaju bili daleko veći jer Iran ima snažan raketni arsenal.

Iranska odmazda povećava i rizik od regionalnog sukoba.

Iran je zaprijetio da će, napadne li ga SAD, uzvratiti napadima na američke baze u regiji.

SAD ima baze širom Bliskog istoka, uključujući Jordan, Kuvajt, Saudijsku Arabiju, Katar, Bahrein, Ujedinjene Arapske Emirate i Tursku.

Ultimatum ili pregovori?

Ros Harrison, istraživač na Institutu za Bliski istok, ocijenio je za "France Presse" da ga pregovori više podsjećaju na američki "ultimatum" Iranu nego na "stvarne pregovore".

Učestvovanjem u njima, Iran nastoji "dobiti na vremenu kako bi mogao obnoviti svoj raketni program", rekao je.

"Izrael gura Trumpa prema većoj agresivnosti, ali Saudijska Arabija, Egipat, Turska, Katar i Ujedinjeni Arapski Emirati" pokušavaju ga usmjeriti "prema istinskom diplomatskom putu", dodao je Harison, a prenosi "Index".