ADVERTISEMENT

U saopštenju koje je podijelila fondacija kojom upravlja njena porodica, navodi se da je Mohammadi započela štrajk glađu u ponedjeljak u znak protesta zbog nezakonitog privođenja i teških uslova u kojima je zatočena, realnosti s kojom se suočavaju brojni politički zatvorenici koji se trenutno nalaze u Iranu.

Ali Rahmani, njen sin, izjavio je da je duboko zabrinut za svoju majku i sve ostale koje je režim pritvorio.

"Ono što se dešava u našoj zemlji je zločin protiv čovječnosti", rekao je Rahmani, dodajući da je prije hapšenja njegova majka pozivala na solidarnost, jedinstvo i mir.

Mohammadi je uhapšena u decembru prošle godine tokom komemorativne ceremonije za Khosrowa Alikordija, advokata i aktivistu za ljudska prava koji je pronađen mrtav u svojoj kancelariji. Uhapšena je u Mašhadu, drugom po veličini gradu u Iranu.

Fondacija je saopštila da je zbog njene medicinske historije, koja uključuje srčane udare, bolove u grudima, visok krvni pritisak, kao i probleme s međukranijalnim diskovima i druge bolesti njen daljnji pritvor izuzetno opasan i predstavlja kršenje zakona o ljudskim pravima.

Dobitnici Nobelove nagrade za mir također je ograničen pristup porodici, te je imala samo jedan telefonski poziv sa svojim bratom 14. decembra, bez ikakvog kontakta od tada. Taghi Rahmani, njen suprug izjavio je da vlasti zahtijevaju da njegova supruga, kada telefonira, kaže da je sve u redu.

"Ali Narges koju poznajemo odbija da se podvrgne takvom pritisku, ona insistira na tome da govori istinu. Oni također znaju da će, ako bude puštena, odmah nastaviti svoj aktivizam, jer smatra da je njena dužnost da se vrati narodu. Narges nikada neće biti ušutkana, a upravo se njenog glasa najviše boje", dodao je Taghi.

Kritičar režima

Jedna od najistaknutijih iranskih aktivista za ljudska prava, Mohammadi, osvojila je Nobelovu nagradu za mir 2023. godine. Veći dio protekle dvije decenije provela je kao zatvorenica teheranskog zatvora Evin — poznatog po pritvaranju kritičara režima.

U decembru 2024. godine, iranske vlasti su suspendovale njenu zatvorsku kaznu na tri sedmice kako bi joj omogućile da se oporavi od operacije uklanjanja dijela kosti u donjem dijelu desne noge, gdje su ljekari otkrili leziju za koju se sumnjalo da je kancerogena.

Očekivalo se da će se Mohammadi ubrzo nakon toga vratiti u zatvor, ali je ostala na prinudnom dopustu do hapšenja u decembru. Osuđena je na više zatvorskih kazni u ukupnom trajanju od 36 godina po optužbama koje uključuju djelovanje protiv nacionalne sigurnosti i širenje propagande, navodi CNN.

"U ovim teškim danima za našu zemlju, Iran, tražimo od organizacija za ljudska prava, aktivista i međunarodne zajednice da misle na političke zatvorenike u pritvorskim centrima i da preduzmu praktične akcije kako bi im spasili živote", stoji u saopštenju Fondacije.