Američki predsjednik Donald Trump pojačao je svoju kampanju za preuzimanje Grenlanda, autonomne teritorije koji pripada Danskoj.
ADVERTISEMENT
Sjedinjene Države trebaju Grenland zbog razloga nacionalne bezbjednosti, rekao je Trump novinarima u svojoj rezidenciji Mar-a-Lago na Floridi u ponedjeljak, dan nakon što je imenovao posebnog izaslanika za to ostrvo, guvernera Luizijane Jeffa Landryja.
Čelnici Danske i Grenlanda već su oštro protestovali protiv izjava novog izaslanika, Jeffa Landryja, koji je naglasio da će arktičku teritoriju učiniti dijelom SAD.
Donald Trump naglasio je da američka potražnja nije vezana za mineralne resurse ili naftu.
"Grenland nam je potreban zbog nacionalne bezbjednosti, a ne zbog minerala. Ako pogledate Grenland, pogledate uzduž obale, posvuda imate ruske i kineske brodove. Moramo ga imati", rekao je Trump, koji je taj otok pokušao kupiti tokom svoga prvog predsjedničkog mandata, ali su i danska i grenlandska vlada odbile prijedlog iz 2019. godine.
Gdje je Grenland?
Grenland, najveće ostrvo na svijetu, nalazi se na Arktiku.
Najrjeđe je naseljena teritorija na svijetu. Oko 56.000 ljudi živi tamo, uglavnom domorodaca Inuita.
Grenland (Izvor: AP Photo/Evgeniy Maloletka)
Oko 80 odsto teritorije je pokriveno ledom, što znači da ljudi mahom žive na jugozapadnoj obali oko glavnog grada Nuk.
Kao autonomna danska teritorija, Grenland je takođe vojna baza Danske i Amerike.
Ekonomija se uglavnom oslanja na ribarenje. Državna pomoć danske vlade čini jednu petinu grenlandskog BDP-a.
Posljednjih godina sve je veće interesovanje za prirodna bogatstva ove teritorije, između ostalog i za rudarenje rijetkih minerala, uranijuma i gvožđa.
Kakav status ima Grenland?
Geografski pozicioniran unutar Sjeverne Amerike, Grenland posljednjih oko 300 godina kontroliše Danska, koja je udaljena skoro 3.000 kilometara.
Ovo ostrvo je bilo kolonija do polovine 20. vijeka.
Tokom većeg dijela tog perioda bilo je izolovano i siromašno.
Postalo je dio Kraljevine Danske 1953. godine, kada su Grenlanđani postali danski građani.
Na referendumu održanom 1979. godine Grenland je dobio pravo da odlučuje o većini unutrašnjih pitanja, dok je Danska zadržala kontrolu nad spoljnom politikom i odbranom.
Zašto je Grenland važan Americi?
Amerika je godinama imala bezbjednosni interes na Grenlandu.
Pošto je nacistička Njemačka okupirala kopnenu Dansku tokom Drugog svjetskog rata, Amerika je napala Grenland i uspostavila vojne i radio stanice na cijeloj teritoriji.
Američke snage ostale su i poslije rata na Grenlandu.
Amerika od tada upravlja Pitufik svemirskom bazom, ranije poznatom kao Tula vazduhoplovna baza.
Baza Pitufik (Izvor: Jim Watson/Pool via AP)
Odbrambeni sporazum sa Danskom, iz 1951. godine, obezbijedio je Americi značajnu ulogu u odbrani njene teritorije, između ostalog i pravo da gradi i održava vojne baze.
"Ako Rusija želi da pošalje projektile ka Americi, najkraća putanja za nuklearno oružje je preko Sjevernog pol i Grenlanda", rekao je Mark Jacobsen, vanredni profesor na Kraljevskom fakultetu danske odbrane.
"Zato je Pitufik svemirska baza izuzetno važna u odbrani Amerike", dodao je.
Kina i Rusija takođe grade vojne kapacitete na Arktiku posljednjih godina, navodi se u radu Arktičkog instituta.
U radu se poziva Amerika da nastavi da širi prisustvo na Arktiku kako bi napravila kontratezu rivalima.
Lars Lokke Rasmussen, danski ministar spoljnih poslova, rekao je da je Danska otvorena za razgovor sa Amerikom, dodajući da je interes Vašington u regionu "legitiman".
"Vidimo da se Rusija naoružava. Vidimo i da Kina počinje da se interesuje", dodao je.
Trump je takođe vjerovatno zainteresovan za rudarenje, rekao je profesor Jacobsen.
"Danas postoji poseban interes za retke minerale kojih ima na jugu Grenlanda, a koji nisu još iskopavani. Oni su izuzetno važni za razne tehnologije, od mobilnih telefona do vjetro-turbina", smatra Jacobsen.
Želja SAD za Grenlandom duža od jednog vijeka
Trump tvrdi da je kontrola nad Grenlandom važna za američku nacionalnu i ekonomsku bezbjednost.
Iako riječi američkog predsjednika mogu izgledati neobično, američki lideri su tokom više od jednog vijeka pokušavali da preuzmu ovu teritoriju.
"Amerika je pokušala nekoliko puta da istjera Dance sa Grenlanda i preuzme ga kao dio Amerike, ili da bar imaju potpuno tutorstvo nad Grenlandom", rekao je Lucas Vaden, autor Newslettera 66° North o arktičkoj bezbjednosti.
Donald Trump (Izvor: AP/José Luis Magaña)
Pošto je Amerika kupila Aljasku od Rusije, državni sekretar William H. Seward vodio je pregovore 1867. godine da kupi Grenland od Danske, ali dogovor nije sklopljen.
Amerika je 1946. godine ponudila 100 miliona dolara za ovu teritoriju, ocjenjujući da je ona vitalno važna za nacionalnu bezbjednost, ali je danska vlada to odbila.
Trump je takođe pokušao da kupi Grenland tokom prvog mandata.
Danska i grenlandska vlada su odbacile ovu ponudu iz 2019. godine, rekavši: "Grenland nije na prodaju".
Šta Grenlanđani misle?
Kuno Fencker, član Inatsisartuta, grenlandskog parlamenta, rekao je da Trumpove komentare ne vidi kao prijetnju.
Fencker, koji podržava nezavisnost Grenlanda, kazao je za BBC da Grenland kao suverena teritorija može da izabere da sarađuje sa Amerikom na odbrani.
Kada je Trump prvi put pomenuo ideju o kupovini Grenlanda 2019, mnogi stanovnici rekli su za BBC da su protiv ovog prijedloga.
Grenlanđani (Izvor: AP Photo/Evgeniy Maloletka)
"To je veoma opasna ideja", rekao je Dines Mikaelsen, turistički vodič, koji je rođen i odrastao na istoku Grenlanda.
Vance kritikovao Dansku: Ništa niste uradili za stanovnike Grenlanda
Potpredsjednik SAD J.D. Vance kritikovao je Dansku, rekavši da je "premalo uložila" u ljude i bezbjednost Grenlanda tokom njegove posjete tom artičkom ostrvu u martu.
"Naša poruka Danskoj je vrlo jednostavna: niste učinili dobar posao za stanovnike Grenlanda", kazao je tada Vance u američkoj vojnoj bazi na, uglavnom , autonomnoj danskoj teritoriji.
J.D. Vance na Grenlandu (Izvor: Jim Watson/Pool via AP)
"Nedovoljno ste uložili u grenlandski narod i premalo ste uložili u bebzjednosnu arhitekturu ove nevjerovatne, prekrasne kopnene mase pune nevjerojatnih ljudi, nastavio je.
"To se mora promijeniti. Budući da se nije promijenilo, to je razlog zašto je politika predsjednika Trumpa prema Grenlandu takva kakva jest", dodao je.
Smatra da je Grenland sada manje siguran nego što je bio prije nekoliko godina, te da bi mu bilo bolje pod zaštitom Sjedinjenih Država nego pod vodstvom Danske.
