Iranska aktivistica za ljudska prava Narges Mohammadi kaže da su je brutalno pretukle i uhapsile snage sigurnosti u sjeveroistočnom iranskom gradu Mašhadu, a kasnije optužile za "saradnju s Državom Izrael", što je prvi komentar dobitnice Nobelove nagrade za mir otkako je prošle sedmice pritvorena.
ADVERTISEMENT
Prema izvještaju koji je prenijela njena porodica o kratkom telefonskom pozivu koji je obavila poslije nekoliko dana bez kontakta, Mohammadi je u objavi na društvenoj mreži kojom upravlja njena fondacija navela da je pretrpjela teško fizičko zlostavljanje tokom hapšenja i pritvora, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Mohammadi je rekla da je "napadnuta snažnim i neprekidnim udarcima po glavi i vratu palicom, a zatim nasilno uhapšena". Istovremeno dok su je tukli, prijetili su joj riječima: "Natjerat ćemo tvoju majku da tuguje za tobom."
Borba za prava žena u Iranu
Porodica Mohammadi je rekla da nije bila u dobrom fizičkom stanju tokom poziva i pozvala njene advokate da odmah podnesu zvaničnu žalbu protiv sigurnosne agencije odgovorne za hapšenje.
Mohammadi, koja ima 53 godine i koja je 2024. godine dobila Nobelovu nagradu za mir za više od dvije decenije borbe za prava žena u Iranu, otputovala je u Mašhad 11. decembra kako bi prisustvovala komemoraciji povodom sedmog dana od smrti Khosrowa Alikordija, advokata i aktiviste za ljudska prava čija je smrt izazvala kontroverze i optužbe za nepravilnosti.
Mašhadski tužilac Hassan Hematifar rekao je 13. decembra da je 39 osoba uhapšeno tokom komemoracije i da su svi i dalje u pritvoru.
Rekao je da je okupljanje "organizovano i vođeno" od strane osoba povezanih s Alikordijem, uključujući njegovog brata Javada Alikordija, koji je također uhapšen.
Svjedoci i članovi porodica rekli su da su sigurnosne snage prekinule događaj, što je dovelo do sukoba i nasilja.
Dva puta odvedena na hitnu pomoć
Taghi Rahmani, suprug Mohammadi, rekao je za Radio Farda da je ona također optužena za "vođenje" okupljanja i njegovo pretvaranje u antirežimski protest. Rekao je da je zabrinjavajuće što vlastima treba nekoliko dana da je zvanično optuže, tvrdeći da kašnjenje sugeriše da "nešto planiraju".
Mohammadi je rekla da su batinanja bila toliko teška da je dva puta odvedena na hitnu pomoć. Rekla je da ne zna koja je sigurnosna služba trenutno drži.
Prema njenom izvještaju, tokom i nakon hapšenja optužena je za "saradnju s državom Izrael", optužbu koju iranske vlasti često koriste protiv političkih aktivista i disidenata.
Pozivajući se na svjedočenja, porodica je rekla da je oko 15 osoba učestvovalo u napadu na Mohammadi. Neki su joj navodno čupali kosu, dok su je drugi tukli palicama i pendrecima. Svi su navodno bili obučeni u civilnu odjeću.
Porodica je također rekla da je tokom komemoracije korišten suzavac.
Mohammadi je veći dio protekle decenije provela iza rešetaka.
Osuda Nobelovog komiteta
Prije nego što je puštena iz zdravstvenih razloga početkom decembra 2024. godine, služila je objedinjenu kaznu od 13 godina i devet mjeseci. U vrijeme njenog novog hapšenja navodno je još bila na liječenju zbog neotkrivene bolesti.
Od puštanja na slobodu, Mohammadi je nastavila svoj rad na ljudskim pravima, sastajala se s civilnim aktivistima širom Irana i učestvovala u međunarodnim diskusijama, uključujući virtuelne konferencije sa stranom publikom.
Norveški Nobelov komitet osudio je "brutalno hapšenje" Mohammadi i pozvao iranske vlasti "da odmah razjasne gdje se Mohammadi nalazi, osiguraju njenu sigurnost i integritet te da je puste bez ikakvih uslova".